Pojam
longevity ne odnosi se samo na dulji životni vijek, nego na poboljšanje
kvalitete života: želimo se što dulje osjećati dobro, zdravo, snažno i
produktivno. Težimo da nekadašnje pedesete postanu tridesete jer zahvaljujući
danskom istraživanju provedenom na blizancima znamo da starenje nije toliko
povezano s genetikom koliko s našim izborima. Preciznije, samo 20-ak posto
života prosječne osobe određuju geni, a 80-ak posto ovisi o načinu života i
utjecaju okoline. Drugim riječima, kronološka dob ne mora nužno pratiti onu
biološku, što znači da možete kontrolirati mnogo više toga nego što mislite.
Kako
dugovječnost uključuje planiranje i prihvaćanje dobrih životnih navika, rapidno
se razvija industrija proizvoda i usluga koje podržavaju zdravo starenje. Najjednostavniji
primjer je tehnologija jer uređaj pričvršćen na zapešću ili prstu prati razinu
stresa, kvalitetu sna i krvni tlak, potiče vas da prošećete ili popijete čašu
vode, pa čak i pozove hitnu pomoć u slučaju potrebe. Za integriraniji pristup
diljem svijeta otvaraju se klinike za dugovječnost u kojima se nudi napredno
dijagnostičko testiranje za prepoznavanje bolesti prije nego što ona postane
problem. To je važno jer se predviđa da će čak dvije trećine od osam milijardi
ljudi na planetu prerano umrijeti od bolesti koju se može izbjeći.
Formula
dugovječnosti
Na
sreću, dugovječnost nije privilegij rezerviran za bogate i ne morate imati
„dizajnerski“ plan osmišljen prema vašim potrebama jer neki od najdugovječniji
ljudi na svijetu žive u najsiromašnijim područjima. Dan Buettner, istraživač,
novinar, producent i autor bestselera, otkrio je da superageri (agilni i
kognitivno sposobni ljudi u dobi od 80, 90 godina i stariji) žive u tzv. plavim
zonama. Riječ je o pet lokacija: Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji, Nicoya
u Kostariki, Ikarija u Grčkoj i Loma Linda u Kaliforniji.
Navedena
područja na prvi pogled nemaju mnogo toga zajedničkog, ali Buettner je
intervjuirajući brojne stogodišnjake pronašao poveznicu. Otkrio je da oni,
poput mnogih od nas, nisu tek u svoj srednjoj dobi shvatili da se trebaju
zdravije hraniti, početi vježbati ili obogatiti prehranu. „Formula njihove
dugovječnosti krije se u okruženju, okolišu koji na prirodan način potiče
životni stil, a on rezultira najdugovječnijim ljudima na planetu“, izjavio je
Buettner sažimajući tajnu dugovječnosti u pet strategija: tjelovježba,
upravljanje stresom, životna svrha, prehrana i socijalizacija.
Tajne
plavih zona
Iako
se nalazimo između dviju plavih zona - naši su preci ne tako davno živjeli
istim načinom života - Hrvati su postali najdeblja nacija u Europskoj uniji, a
čak 60 posto populacije nikada nije vježbalo. Da bismo svoje dobre gene
poduprli dobrim stilom života, dovoljno je zaviriti u susjedstvo. Ono što
možemo vidjeti kod Talijana i Grka, lako je primijeniti.
Slobodno
poništite svoje članstvo u teretani (ako je ne koristite) jer najdugovječniji
ljudi na svijetu ne vježbaju. Kretanje je dio njihove svakodnevice; bave se
vrtlarstvom, mijese kruh, posvuda idu pješice (najdugovječniji Sardinci žive u
selu s najstrmijim uzbrdicama). Obje otočne zajednice, iako izolirane, nisu
cijepljene od stresa. I njihovi su stanovnici proživjeli teška vremena, ali
dnevni rituali, poput molitve ili sieste, oslobađaju ih od (kroničnog) stresa i
poništavaju njime prouzročene upale.
Ovi stogodišnjaci vitalnost duguju i snažno usađenom osjećaju životne svrhe, što prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, produljuje život i do sedam godina. Iznenađujuće, prehrana Sardinaca obiluje ugljikohidratima, ali u obliku cjelovitih žitarica i domaćeg kruha od kiselog tijesta, te povrćem i grahoricama (famozni minestrone), dok Ikarijci tvrde da dugovječnost duguju biljnim čajevima i čaši domaćeg vina. Ako se stari uz smijeh i pjesmu u krugu obitelji ili prijatelja, puhanje u 100 svjećica na torti čini se izglednije nego što zvuči.
