Stručnjaci otkrivaju kada je
idealno vrijeme za jutarnju kafu kako biste izvukli maksimum iz njenog stimulativnog
efekta.
Britanski naučnik James Bets bavio
se tom temom i došao je do zaključka da kafu ne bi trebalo piti prije doručka.
Naime, u Velikoj Britaniji dnevno
se popije 98 miliona šolja kafe. Pored toga što nas budi ujutro, poznato je da
poboljšava fizičke performanse, od snage do izdržljivosti, kao i kognitivne
vještine poput budnosti, brzine čitanja i rješavanja problema.
Kako djeluje kofein
„Postoji ogromna lista supstanci za
koje se tvrdi da poboljšavaju performanse“, kaže Bets, koji je profesor
metabolizma na Univerzitetu u Bat.
„Možete da izbrojite na prstima
jedne ruke one koje zaista djeluju. Kofein bi bio na vrhu te liste, jer su
efekti toliko jaki, dosljedni i jer ga apsorbuje skoro svako tkivo u tijelu.“
Ti efekti se pokreću kroz prilično
različitu biologiju. Kofein stimuliše nervni sistem i povećava adrenalin, što
nas čini manje umornima. Promoviše sagorijevanje masti kao izvor energije. Time
tijelo štedi svoje zalihe glikogena, što objašnjava zašto kofein poboljšava
izdržljivost.
Takođe blokira receptore
neurotransmitera zvanog adenozin, koji nas podstiče na spavanje. To je
djelimično razlog zašto se nakon šolje kafe osjećamo budnije i puniji energije.
S druge strane, kofeinova snaga može nas ponekad učiniti hiperaktivnim kada nam
te efekte ne treba.
Kafa popijena kasno tokom dana može otežati uspavljivanje. Previše kofeina može nas učiniti nervoznim i anksioznim ako nemamo izlaz za energiju koju nam daje.
Nauka počinje da razumije ove
nijanse. Betsovo istraživanje proučava kako vrijeme konzumiranja hranljivih
materija ili supstanci utiče na ljudsko zdravlje. Otkrio je još 2020. godine da
konzumiranje jake kafe odmah nakon lošeg noćnog sna može oštetiti vašu kontrolu
nivoa šećera u krvi tokom dana.
„Kada ljudi imaju loš san i zatim
popiju kofein odmah prije doručka, to rezultira značajno višim odgovorom
glukoze i insulina“, kaže Bets.
„Dakle, ljudi gube metaboličku
kontrolu – ne mogu da podnesu šećer. Drugim riječima, ometaju sposobnost tijela
da procesuira doručak.“
Osim što podiže nivo energije, loša
kontrola šećera u krvi može povećati rizik od bolesti poput dijabetesa tipa 2 i
srčanih oboljenja.
„Ako sačekate da prođe barem sat
vremena nakon doručka, vjerovatno ste završili sa varenjem i apsorpcijom
nutrijenata, pa je tada sigurnije piti kafu“, kaže Bets.
Takođe, dobro je uskladiti unos
kofeina sa zadacima ili fizičkom aktivnošću. Ako želite da dobijete više od
treninga ili trčanja na 5 km, Bets preporučuje da popijete kafu 45-60 minuta
prije početka. To je najbolji trenutak za kafu u tom slučaju.
Koliko traju efekti
„Može da traje toliko da dostigne
vrhunac u sistemu i da daje efekte“, kaže on. „Znamo da efekti traju jedan ili
dva sata, čak i kod ljudi koji piju mnogo kofeina. Kod onih koji piju manje,
efekti mogu da traju četiri do šest sati, pa oni mogu da popiju kafu mnogo
ranije.“
Za kognitivne zadatke, istraživanja
su pomiješana. Svi znaju da dobro tempirana kafa može poboljšati koncentraciju
tokom ispita ili prezentacija.
Istraživanje sa Džon Hopkins
univerziteta u Baltimoru otkrilo je da kafa odmah nakon učenja poboljšava
konsolidaciju pamćenja.
Međutim, istraživanja su pokazala
da previše kofeina može dovesti do lošijih akademskih performansi, ako ga
studenti koriste toliko da utiče na kvalitet njihovog sna, dužinu sna ili
dnevnu pospanost.
Na kraju, Bets smatra da je kofein
dobra stvar, posebno kada se pije ujutro. Postoji ubjedljiv niz dokaza koji
sugerišu da može da štiti od masovnih ubica poput srčanih oboljenja i
demencije, kao i drugih bolesti.
„Mislim da je jedna od najvećih prednosti kofeina činjenica da vam pomaže da se probudite i pokrenete ujutro. A živjeti aktivnim, zauzetim životom jedna je od najzdravijih stvari koje neko može da radi“, kaže Bets.





















