To
je biljka bogata tajanstvenim simbolima, koja se koristi od davnina.
Božikovina
je jedna od najpoznatijih božićnih biljaka, a od nje se zapravo izrađuju
prekrasni ukrasni vijenci i mnogi prirodni ukrasi.
No,
zašto se povezuje s Božićem? I otkad?
Već
su joj stari Rimljani pripisivali posebne moći, vjerujući da može otjerati zle
sile. Zbog toga su za vrijeme Saturnalija na kućna vrata vješali grančice
božikovine.
I
Kelti su je smatrali svetom: od njezinog su se drveta gradila vrata i
izrađivale razne vrste oružja.
Nadalje,
božikovina se u keltskoj mitologiji smatrala zimzelenim blizancem hrasta, ali
ako je potonji bio kontrolor svijetle polovice godine, božikovina je
kontrolirala mračne zimske mjesece.
Simbol
mira i dobre volje, povezivala se s keltskim i nordijskim bogovima groma,
Taranisom i Thorom, zbog svoje otpornosti na munje.
Nije
slučajno da se često sadila u blizini domova kako bi zaštitila stanovnike od
opasnih munja.
Druidi
su također vjerovali da božikovina može zaštititi od loše sreće i zla. U
prošlosti je naime bilo strogo zabranjeno rezanje božikovine, iako je rezanje
pojedinačnih grana bilo dopušteno.
Nakon
toga, kršćani su bodljikavo lišće povezivali s Isusovom trnovom krunom, a
crvene bobice s Kristovom krvlju prolivenom za spas čovječanstva.
Ali
zašto je ova biljka postala simbol Božića? U njezinoj srži nalazi se nekoliko
legendi poput one o siročetu koje je Isusu na dar donijelo krunu od lovorovih
grana.
Siroče,
posramljeno svog dara jer je bio preskromno, briznulo je u plač.
Isus je potom pretvorio njegove suze u crvene bobice, a svoju krunu u vijenac božikovine, koji može tjerati zle duhove i donositi sreću.
