Mediteranska ishrana dobila je ozbiljnu konkurenciju koju je priznala i Svjetska Zdravstvena Organizacija – Skandinavska ishrana, koja je jednako zdrava kao i Mediteranska, a idealna je za održavanje željene kilaže. Termin Skandinavska ishrana pojavio se 2004. godine u Manifestu nove Nordijske kuhinje, koji su potpisali poznati kuhari. Ovo je tip ishrane sa kojim ćeš se susresti ako ideš u Švedsku, Finsku, Norvešku, Dansku i Island. Sirovine dostupne u ovim zemljama, u kojima dominiraju planine, divlji krajevi i mora, uglavnom dolaze iz lova i ribolova, što njihovu ishranu čini karakterističnom. U nastavku pročitaj kako ova vrsta ishrane može da ti pomogne da budeš zdrava i da održavaš željenu kilažu.
U
čemu se Skandinavska ishrana razlikuje od Mediteranske? Kako navode
nutricionisti, u Skandinavskoj ishrani ističe se upotreba sljedećih namirnica:
Voće i povrće poput kupusa, krtole, mahunarki, krompira
Voće
i bobice koje vrlo sporo sazrijevaju u hladnoj klimi. Ova pojava čini da voće
ima manju zapreminu i intenzivniji ukus.
Jagode,
jabuke i trešnje su veoma popularne i dio su velikog broja popularnih
poslastica.
Velike
količine integralnih namirnica kao što su zob, raž i ječam.
Koristi
se riba koja dolazi iz mora i jezera (haringa, losos, sardina, skuša i školjke)
koje su bogate Omega 3 kiselinama, a crveno meso se veoma malo koristi.
Dosta
se koristi jagnjetina i meso divljih životinja kao što su los, jelen i divlje
ptice.
Takođe
se dosta koriste jaja, sirevi i konzerve (džemovi, uskiseljeno povrće)
Upotreba
mliječnih proizvoda kao što je kvarg (nešto između jogurta i sira) sa visokim
sadržajem proteina.
Upotreba kafe je veoma rasprostranjena. U Norveškoj, na primjer, 80% stanovništva pije kafu.
Zašto ovaj tip ishrane pomaže pri mršavljenju? Zato što se koristi manja količina ultra prerađenih proizvoda. Osim toga, tipična jela su kuhana, pripremljena u rerni ili na pari, i jedu manju količinu brze hrane nego u drugim zemljama. Osnova ishrane Skandinavskih žena je “prava hrana”, što znači prirodne namirnice, a to im pomaže da budu mršavije, slažu se nutricionisti.
Iako je Mediteranska ishrana i dalje “kraljica”, u Skandinavskoj ishrani se konzumira manje masnoća i šećera, i veoma je bogata vlaknima, što je sjajno za održavanje linije. Međutim, ako se odlučiš da usvojiš ovaj način ishrane ili da je dodaš Mediteranskoj ishrani, moraćeš da umjereno jedeš proizvode iz mora, jer mogu da sadrže različite količine teških metala. Takođe pažljivo sa konzervisanim namirnicama, jer mogu da sadrže veliku količinu natrijuma.
Idealno
bi bilo uključiti proizvode iz drugih geografskih širina u ovu ishranu i
učiniti je još ukusnijom, savjetuju nutricionisti. Kako bi ishrana bila
uravnoteženija, trebali bi da uključimo više svježih proizvoda kao što su voće
i povrće prisutno u Mediteranskoj ishrani, i zdrave masnoće kao što je
maslinovo ulje koje se ne koristi u Skandinavskoj ishrani. Koštunjavo voće koje
je takođe tipično za Mediteransku ishranu a veoma je zdravo. Znači idealna
situacija je miks obe ishrane – povećavati upotrebu voća, povrća i zdravih
masnoća, a smanjiti upotrebu šećera.
Dakle,
koje namirnice bismo trebali usvojiti iz Skandinvske ishrane? Nutricionisti se
slažu da obavezno treba da usvojimo upotrebu integralnih namirnica i plave ribe
kao što je losos, sardina ili skuša.
ultra.ba
