Znate li da je
Hashimotov tireoiditis bolest koja se čak 5-10x češće javlja kod žena nego kod
muškaraca. Najčešće prođe i par godina do postavljanja dijagnoze ove bolesti.
Hashimotov
tireoiditis najčešće se javlja između četrdesete i pedesete godine života. U
zadnje vrijeme sve je veći broj djece u pubertetu, ali i mlađih od 10 godina,
koja imaju Hashimotov tireoiditis ili hipotireozu.
Što je Hashimotov tireoiditis?
Hashimotov
tireoiditis je autoimuna bolest štitne žlijezde, stanice našeg tijela počnu napadati
stanice štitnjače i dolazi do propadanja tkiva štitnjače što za posljedicu ima
smanjeno lučenje hormona štitnjače i nastaje hipotireoza gdje je smanjena
funkcija štitne žlijezde.
Hashimotov
tireoiditis se javlja vrlo često obiteljski i zato je bitno obratiti pozornost
na prevenciju i redovite kontrole. Pacijent se najčešće žali na stezanje u
vratu, kronični umor, promjene raspoloženja i depresiju. Hashimotov tireoiditis
je autoimuna bolest, dok je hipotireoza stanje koje nastaje kao posljedica ove
bolesti.
Kako sam
spomenula, Hashimotov tireoiditis nastaje kada stanice vlastitog imunosnog
sustava počnu napadati tkivo štitne žlijezde što posljedično dovodi do njenog
usporenog rada. Hipotireoza nastaje kada štitna žlijezda nije u mogućnosti
proizvesti dovoljno hormona štitne žlijezde ( TSH, fT3,fT4) i dolazi do potrebe
za unosom hormonske terapije, a sve u cilju postizanja hormonske ravnoteže.
Do danas nije
utvrđen jasan uzrok nastanka ove bolesti. U obzir dolazi genetska
predispozicija, stres, smanjen unos joda kroz prehranu, različite infekcije
bakterijama ili virusima od kojih se u zadnje vrijeme najviše priča o
Epstein-Barr virusu, ali i gljivična infekcija Candidom koja preko disbalansa
crijevnog trakta dovodi do narušavanja imunološkog sustava i nastanka
autoimunih bolesti.
Hashimoto sindrom
– simptomi
Na samom početku
ovog autoimunog oboljenja pacijenti imaju simptome hipertireoidizma tj.
pojačanog rada štitne žlijezde. Javlja se pojačano znojenje, ubrzan rad srca,
gubitak tjelesne težine, zamor, tremor, masna koža, slabo pamćenje i slaba
koncentracija. Simptomi najčešće traju nekoliko dana, ali mogu potrajati i do
nekoliko tjedana. Nakon toga nastaju simptomi hipotireoidizma tj. smanjene
aktivnosti štitne žlijezde. Pacijent najčešće osjeća umor, tromost,
zaboravnost, pospanost, vrlo slabu koncentraciju, ima usporen govora i
kretanje. Dolazi do naglog debljanja i loše probave. Srce sada radi usporeno,
koža je blijeda i suha, a mišići bolni, uz osjećaj malaksalosti i slabosti u
mišićima. Javljaju se i psihičke promjene – bezvoljnost i depresivno
raspoloženje.
Kod muškarca je
smanjena seksualna želja, a kod žena poremećen menstrualni ciklus. Uz sve
navedeno javlja se i nepodnošenje hladnoće, pojava otoka oko očiju i na licu,
zatvor, promuklost i otežan govor ili otežano disanje uzrokovano povećanom
štitnom žlijezdom.
Hashimoto sindrom
se najčešće otkrije slučajno na redovitim sistematskim pregledima, kada se
utvrdi da je štitna žlijezda uvećana. Sam razvoj bolesti je veoma spor.
Hashimoto sindrom se dijagnosticira na osnovu laboratorijskih nalaza, ali i
ultrazvukom.
Liječenje Hashimoto sindroma
Koja vrsta
terapije je najbolja za pacijenta endokrinolog odlučuje na osnovu
laboratorijskih nalaza, ultrazvučnog pregleda štitne žlijezde i kliničkog
pregleda. Kod Hashimotovog tireoiditisa najčešće se ne koristi nikakva oralna
hormonska terapija jer su nalazi hormona u balansu, povišena su samo antitijela
u krvi.
Ako je rad štitne
žlijezde pojačan, pacijenti su vrlo nervozni i razdražljivi, apetit je pojačan,
ali se kilogrami gube, javlja se drhtavica i nepodnošenje topline. Koža je
vlažna i topla, a na noktima se vide promjene.
Pojačan rad štitne
žlijezde liječi se tireosupresivnim lijekovima, a kontrole hormona se rade
svakih 4 – 6 tjedana. Terapija se koristi sve dok se razina hormona u krvi ne
uravnoteži. Nakon toga, liječenje se prilagođava još narednih 18 – 24 mjeseci.
Ako su nakon 6 mjeseci razine hormona normalne, smatra se da je pacijent
izliječen. Ponekad se u terapiji hipertireoze koristi i terapija radioaktivnim
jodom, pa i kirurško odstranjivanje tiroidne žlijezde.
Smanjen rad štitne
žlijezde liječi se lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona, a terapiju
prilagođava endokrinolog na osnovu laboratorijskih vrijednosti hormona TSH u
krvi. Rade se redovne kontrole laboratorijskih nalaza hormona svakih 6-12 tjedana.
Smanjen rad štitnjače uključuje često i smanjenu plodnost i spontane pobačaje
kod žena. Zato je jako bitno kod žena koje se bore sa sterilitetom provjeriti i
rad štitne žlijezde. Optimalan vrijednost TSH hormona za začeće i trudnoću je
oko 1.
Liječenje tireoiditisa i
hipotireoze prehranom
Sve zadnje studije
koje su provedene na temu utjecaja prehrane na pojavu autoimunih bolesti
dokazuju da gluten ima značajnu ulogu u nastanku autoimunih bolesti pa tako i
Hashimotovog tireoiditisa i hipotireoze. Postoji sve više dokaza kako osobe
koje imaju dijagnozu Hashimotov tireoiditis istovremeno mogu biti i
preosjetljive tj. intolerantne na gluten. Gluten je protein u žitaricama
(pšenica, raž, ječam, pir) uz pomoć kojeg dolazi do razvijanja tijesta. To je ljepljiva
masa koja tijestu daje elastičnost. Kada tijelo ima preosjetljivost na gluten
dolazi do bolesti koja se zove celijakija.
Neobična veza
između autoimunih bolesti kao što su Hashimoto bolest i celijakija može se
objasniti nizom unutrašnjih (npr. genetski faktori i prevelika ekspresija
citokina) i vanjskih faktora (npr. okolina i prehrambene navike). Štitnjača je
posebno osjetljiva na nedostatak mikronutrijenta selena jer selenoproteini,
proteini u čiju se strukturu ugrađuje selen, imaju vrlo važnu ulogu u
biosintezi i aktivnosti hormona štitne žlijezde. Zbog toga se smatra kako
manjak selena kod celijakije može biti ključni faktor koji direktno dovodi do
oštećenja štitne žlijezde i crijevnog trakta.
Rezultati novijih
istraživanja pokazuju na potrebu da osobe s Hashimotovim tireoiditisom naprave
i serološke testove na celijakiju (testovi na antitijela AGA-IgA, AGA-IgG, TGA
i EMA). Ako se bilo koji od seroloških testova pokaže pozitivnim, dodatno se
preporučuje napraviti gastroduodenoskopiju i biopsiju duodenuma.
Na testovima
intolerancije koje radim više od 15 godina pokazalo se da pacijenti koji imaju
problem s radom štitne žlijezde vrlo često imaju i intoleranciju na gluten.
Zanimljivo je koliko se samo prilikom izbacivanja glutena iz prehrane u trajanju
od 3 mjeseca znatno smanje simptomi poremećaja rada štitne žlijezde, ali se
normaliziraju i laboratorijski nalazi hormona i smanje vrijednost antitijela.
Očigledno je da se prestankom unosa glutena u organizam smanjuje upalni proces
u organizmu i autoimuna reakcija tijela.
Tijekom
izmijenjenog režima prehrane u trajanju od minimalno 3 mjeseca u prehranu je
potrebno uključiti namirnice koje će pomoći štitnoj žlijezdi, a izbaciti
namirnice koje joj otežavaju produkciju i lučenje hormona. U zamjenu za glutenske
žitarice (pšenica, raž, ječam, pir, kus-kus ) preporučuje se koristiti
bezglutenske žitarice (kukuruz, riža, heljda). Treba obratiti pažnju na unos
namirnica bogatih selenom , jodom i vitaminom D.
Selen je obavezan
mikronutrijent koji se treba unositi hranom, ali i suplementacijom. Preporučuje
se dnevni unos selena 200mcg. Selena najviše ima u brazilskom orahu, morskim
algama, lješnjacima, smeđoj riži, luku…
Namirnice bogate
jodom su morske alge, Mozzarella sir, brusnice, ekološki jogurt, himalajska
sol, krumpir pečen u ljusci.
Kod osoba koje
boluju od Hashimoto sindroma često je smanjena razina vitamina B12. Njega treba
pojačati kroz prehranu kroz sardine, meso i mlijeko.
Nedostatak
vitamina D možete nadoknaditi kroz hranu bogatu ovim vitaminom. Jedite ribu,
jaja, mlijeko i mliječne proizvode i sunčajte se što više na suncu. Naravno, tu
je uvijek suplementacija vitaminom D koja se preporučuje u zimskim mjesecima
kada koža nije izložena suncu.
Potrebno je jesti
namirnice s niskim glikemijskim indeksom, jer namirnice s visokim GI dovode do
većih oscilacija šećera u krvi i to utječe loše na žlijezde s unutrašnjim
lučenjem u koju spada i štitna žlijezda. Namirnice s visokim glikemijskim
indeksom su slatkiši, tjestenina, peciva, čokolada , bijela riža, kokice…
U prehranu je
potrebno uvesti zdrave i korisne masti, a to su kokosovo ulje koje ubrzava
metabolizam, potiče mršavljenje, podiže bazalnu temperaturu tijela. Esencijalne
masne kiseline treba unositi kroz orašastih sjemenki i chia sjemenke. Morske
alge imaju veliku količinu selena i zato se preporučuje upotreba algi u
prehrani ili kroz dodatke prehrani (npr. Spirulina).
Stres kao jedan od
uzroka nastanka Hashimotovog tireoiditisa možemo spriječiti meditacijama ili
prirodnim preparatom Rhodiolinom koji po sastavu predstavlja adaptogenu biljku
Rhodiolu. Smatra se da svojim mehanizmom djelovanja utječe na niz medijatora
stresa: smanjuje hormon kortizol koji je povišen tijekom stresa, ali i modulira
serotoninski i dopaminogerički sustav. Adaptogene biljke imaju sposobnost
harmonizacije i normalizacije brojnih vitalnih funkcija organizma, odnosno
povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.
Ne preporučuju se
namirnice koje sadrže goitrogene supstance, koje mogu ometati apsorpciju joda i
time pogoršati stanje hipotireoze. Takve supstance nalazimo u soji i
proizvodima od soje, kupusnjačama te određenom voću (npr. breskve), orašastim
plodovima i sjemenkama npr. kikiriki, pinjoli, lanene sjemenke. Treba
izbjegavati i namirnice koje će uz usporen metabolizam dovesti do viška
kilograma. To su šećer, slatkiši, bijela riža, bijeli kruh.
Kako pomoći štitnoj žlijezdi?
Da biste ubrzali
metabolizam i pomogli štitnjači da bolje radi preporučila bih vam :
3 redovna obroka
dnevno, uz jednu užinu;
Razmak između
doručka i večere mora biti najmanje 11 h;
Doručak: sjemenke
+ proteini;
Ručak: biljna
vlakna (povrće) + proteini (meso sve osim crvenog, riba, bjelanjak);
Večera najlaganiji
i najmanje obilan obrok, najkasnije 3 h prije spavanja: juha od povrća, povrtna
salata sa sjemenkama;
Tjelesna aktivnost
5x tjedno 45 minuta kao što su šetnja, plivanje, bicikl ili brzi hod. Tjelesna
aktivnost treba biti sa 70 % fizičkog napora. Usprkos svim simptomima koji se
mogu pojaviti, natjerajte sebe da pojačate tjelesnu aktivnost, pogotovo ako ste
dobili na kilaži. Pretilost može uzrokovati niz drugih bolesti, poput srčanih
oboljenja ili dijabetesa. Teži tjelesni napori nikako se ne preporučuje osobama
s Hashimotovim sindromom, treba postojati granica zbog zamaranja.
Interakcija hrane i
suplemenata i hormonske terapije
Na kraju bih vam
rekla i nešto o interakciji hrane i suplemenata i hormonske terapije koja se
koristi kod Hashimoto hipotireoze.
Hormonska
nadomjesna terapija koja se preporučuje kod problema sa štitnom žlijezdom je
Euthyrox i Letrox. Ako pijete nešto od ove terapije morate obratiti pažnju da:
Ne pijte kavu i ne
uzimajte suplemente s vlaknima (npr. Inulin) 1 h prije i 1 h poslije uzimanja
lijeka.
Amino kiselina
L-tirozin kao dodatak prehrani tj .suplement (ovdje se ne misli na onu količinu
koja se unosi hranom) u kombinaciji sa supstitucijom hormonima može dovesti do
povećanog lučenja hormona štitnjače u tijelu. Oprez kod Hipertireoze!
Levodopa, lijek
koji se koristi kod Parkinsonove bolesti ima interakciju s tirozinom koji
smanjuje djelovanje L-dope, zato se ne preporučuje uzimati ove lijekove u isto
vrijeme, razmak 2 h.
Kada uzimate
suplemente kalcija zajedno sa supstitucijom hormona za štitnu žlijezdu
minimalan razmak između ovih lijekova mora biti najmanje 4 h.
Alfa lipoična
kiselina se ne preporučuje uz nadomjesnu hormonsku terapiju za štitnu žlijezdu.
Vjerujem da ste
čitajući ovaj tekst mogli pronaći korisne informacije u vezi Hashimoto sindroma
i da će pomoći vašoj štitnoj žlijezdi u postizanju balansa.