Jeste li se ikada pitali što su svi nerazumljivi nazivi
sastojaka u proizvodima koje koristite? Svi smo se bar jednom našli u situaciji
da nas je zanimalo kako to proizvod djeluje, okrenuli smo proizvod i na
poleđini pročitali popis sastojaka čiji nazivi sadrže preko 10 slova te su
većinom pisani na engleskome jeziku. Osim toga, rijetko kada možemo naći
objašnjenja za djelovanje svih sastojaka u proizvodu. Zbog porasta interesa za
čitanje deklaracija i prirodniju njegu kože u današnje vrijeme, donosimo vam
vodič učestalih sastojaka u kozmetičkim proizvodima.
U nastavku se nalaze sastojci koji se najčešće koriste u
kremama, losionima, šamponima i ostalim proizvodima.
Konzervansi u kozmetici
Konzervansi su antimikrobni sastojci koji sprječavaju
kvarenje proizvoda i produljuju rok trajanja. Pronaći ćete ih u svim
proizvodima koji u svojim formulacijama sadrže vodu (aqua), no i u mnogim
proizvodima koji trebaju ostati svježi dulje vrijeme.
·
Parabeni
(Germaben II, Methylparben, Propylparaben, Butylparaben)
·
Formaldehidi
(Germall Plus, DMDM Hydantoin, Imadozolidinyl Urea, Diazolidinyl Urea)
·
Phenoxyethanol
(Optiphen, Optiphen Plus)
·
Isothiazolinone
(Kathon)
·
Organske
kiseline (Benzoic Acid/Sodium Benzoate, Sorbic Acid/Potassium sorbate,
Levulinic Acid, Anisic Acid)
Parabeni se smatraju najboljim konzervansima
koji će spriječiti negativne posljedice korištenja pokvarenog proizvoda, a
djeluju protiv bakterija i gljivica. Ovo su također najčešće korišteni
konzervansi zbog ekonomske isplativosti, a dozvoljeni su za širok asortiman
proizvoda (kreme, šamponi, losioni, dezodoransi, dekorativna kozmetika). S
druge strane, postoje istraživanja koja su povezala parabene sa štetnim
djelovanjem na hormonalni sustav žena i muškaraca (riječ je o butylparabenu).
Formaldehidi su bezbojni plinovi koji sprječavaju
nastanak bakterija, ali imaju slabije antifungalno djelovanje. Mogu se pronaći
u proizvodima za nokte, šamponima, dekorativnoj kozmetici i sl. Preporučuje se
izbjegavati ove konzervanse jer se smatraju kancerogenima te izazivaju kožne
reakcije i alergije.
Phenoxyethanol smatra se nešto blažim od ostalih
konzervansa, a koristi se i kao stabilizator u parfemima i sapunima. Nije
konzervans širokog spektra te se često kombinira s drugim konzervansima za
potpuno antimikrobno djelovanje. Također je moguće kancerogeno djelovanje na
organizam te ga se preporučuje izbjegavati.
Isothiazolinone je konzervans širokog spektra, a
dozvoljen je za korištenje u proizvodima koji se ispiru. Moguće ga je pronaći u
šamponima, proizvodima za tuširanje i sl. Ovaj konzervans nije kancerogen, ali
može uzrokovati reakcije na koži – nije primjeren osjetljivoj koži lica ili
tijela.
Organske kiseline smatraju se “organskim” zamjenama za
komercijalne konzervanse, iako se često proizvode sintetički. Imaju odlično
antifungalno djelovanje, no kombiniraju se s drugim konzervansima za
antibakterijsko djelovanje.
Ukoliko želite izbjeći štetno djelovanje prethodnih
konzervansa, birajte proizvode prirodne kozmetike koji koriste dozvoljene
konzervanse. Kod nekih prirodnih proizvoda nema ni potrebe za konzervansima jer
ne sadrže vodu, hidrolate (cvjetne vodice) i druge sastojke koji podupiru
razvoj mikroba.
Emolijensi (humektansi) u kozmetici
Emolijensi su sastojci kozmetičkih proizvoda koji sprječavaju isušivanje kože i vežu vodu na sebe (humektansi). Koriste se u raznim proizvodima za njegu kože poput krema za lice i tijelo, losiona, gelova i sl.
·
Glicerin/Glicerol
·
Hijaluronska
kiselina
·
Propylene
glycol
·
Butylene
glycol
·
Paraffium
liquidum (Mineral oil)
·
Sorbitol
·
Isopropyl
(Isopropyl Isostearate, Isopropyl Palmitate)
·
Allantoin
Glicerin i sorbitol su polihidroksilni alkohol, ali se u
potpunosti razlikuju od uobičajenog alkohola. Sprječavaju gubitak vlage iz kože
te samog proizvoda. Djeluju kao ovlaživači, a koriste se u kremama, losionima
te pastama za zube.
Hijaluronska kiselina je također ovlaživač i vrlo mala
količina može nadomjestiti veliku količinu izgubljene vlage. Ona potiče
mladolik izgled kože, a koristi se u anti-age proizvodima te u proizvodima za
suhu kožu lica i tijela. Prikladna je za njegu svih tipova kože, štiti od
štetnog djelovanja sunčevih zraka i pomaže umanjiti oštećenja od slobodnih
radikala.
Propilen glikol je sintetička tvar sirupaste
teksture te bez boje, okusa i mirisa koja privlači vodu na sebe i sprječava
gubitak vlage. Omogućuje bolje prodiranje aktivnih sastojaka u kožu i sprječava
smrzavanje ili topljenje proizvoda – stabilizator. Smatra se da nije potrebno
koristiti ovaj sastojak na koži jer ne posjeduje nikakvo pozitivno djelovanje
na kožu, a postoje tvrdnje da je štetan.
Butilen glikol ima slično djelovanje poput propilen
glikola, no on je prozračnije teksture. Koristi se za poboljšanje teksture
krema i losiona te ne posjeduje ikakve benefite za njegu kože. Mnogi
zagovaratelji prirodne kozmetike smatraju sintetične sastojke (poput ovog)
nepotrebnima pa čak i štetnima za njegu kože.
Paraffinum liquidum, poznatiji pod nazivom mineralno
ulje, najčešće se koristi u raznim kozmetičkim proizvodima zbog isplativosti i
sigurnosti. Smatra ga se njegujućim sastojkom za kožu jer štiti od vanjskih
utjecaja, no mineralno ulje ne pruža koži hranjive tvari već samo stoji na
njoj. Zagovaratelji prirodne njege kože preporučuju izbjegavati mineralno ulje
jer nema nikakvih dobrobiti za kožu niti kosu.
Sorbitol se koristi za njegu i ovlaživanje
kože jer prikuplja vlagu iz okoline. S druge strane, u iznimno suhim uvjetima
može izvući vlagu iz kože i oštetiti ju. Po sastavu je šećerni alkohol, a
koristi se i u parfemima te za dodatak okusa u hrani.
Isopropyl je masna kiselina koja se koristi za
ovlaživanje i njegu kože, kao i za povezivanje sastojaka. Smatra se relativno
sigurnim sastojkom zbog niskih koncentracija i koristi se u većini kozmetičkih
proizvoda.
Alantoin, osim što služi kao ovlaživač,
izvrsno njeguje i umiruje kožu. Prirodno nastaje i u našem tijelu, a dobiva se
ekstrakcijom iz bilja (kamilica, gavez) ili sintetičkom proizvodnjom. U
kozmetičkim proizvodima se najčešće koristi sintetički proizvedeni alantoin
zbog isplativosti.
