Betakaroten
je provitamin vitamina A koji sa vitaminima D, E i K spada u vitamine
rastvorljive u mastima. Njihove karakteristike i metabolizam su vezane za
metabolizam masti. Za razliku od vitamina koji se rastvaraju u vodi čiji se
višak eliminiše iz organizma, vitamini rastvorljivi u mastima se skladište u
organizmu. Glavna uloga im je u struktirnim funkcijama, pišu Vijesti.me.
Grupa
vitamina A obuhvata supstance koje su različite po sastavu i hemijskoj
strukturi, ali koje identično deluju na naš organizam.
Betakaroten
je prvi put izolovan iz korena šargarepe i tako dobio ime po latinskom nazivu
šargarepe. Karotenoidi su pigmenti koji povrću i voću u kojima se nalaze daju
intenzivnu žutu, narandžastu i crvenu boju. Vitamin A i karoteni su
termostabilni i otporni na uobičajenu termičku obradu, ali ih razara duže
izlaganje sunčevoj svetlosti i vazduhu. Uloga vitamina A u organizmu čoveka je
vezana više za strukturu ćelije, nego za njenu funkciju, pa zato potrebe za njim
više zavise od telesne mase nego metaboličkih procesa.
Vitamin
A je neophodan za rast koštanih i svih drugih ćelija i tkiva u organizma.
Učestvuje u stvaranju, zaštiti i regeneraciji epitela kože i sluzokože, u
reprodukciji.
Usporava
starenje, reguliše lučenje znojnih i lojnih žlezda, podstiče sintezu kolagena i
poboljšava čvrstinu kože, a značajan je i za dobar imunitet. Vitamin A se zove
i „antiinfektivni vitamin“ . Zbog antioksidativnog dejstva su u toku
proučavanja njegove uloge u zaštiti od nekih malignih bolesti.
List
neprocenjive vrednosti: Bori se protiv gripa, čisti limfne i disajne puteve,
sprečava reumu i još mnogo toga još!
Kada
je unos masti odgovarajući apsorbuje se oko 80 odsto ovog vitamina u sastavu
hilomikrona do jetre gde se skladišti. Zalihe u fiziološkim uslovima iznose
šest meseci do jedne godine.
Usled
njihovog iscrpljivanja kod dužeg nedovoljnog unosa hranom vitamina ili njegovih
provitamina – karotena, ili kao posledica poremećaja u apsorpciji ili
metabolizmu, nastaje avitaminoza vitamina A.
Zbog
nedostatka ovog vitamina dolazi do poremećaja u regeneraciji rodopsina i zbog
toga slabog vida u sumrak i pri slaboj svetlosti. Osim na očima dolazi i do
promena na koži koja postaje suva, gruba, perutava, neelastična. Kosa gubi
sjaj, lomi se i opada.
Kod
prekomernog unosa vitamina A koža ogrubi, nastaje mučnina, povraćanje, slabost,
glavobolja, mršavljenje, bolovi u mišićima i zglobovima, oštećenje jetre.
Primena visokih doza vitamina A je posebno rizična tokom trudnoće jer može
imati negativan uticaj na plod.
Da
bi se održavao optmalni status vitamina A u organizmu i tako prevenirao
deficit, ali i obezbijedile potrebne rezerve vitamina A, neophodno je voditi
računa o unosu preporučenih količina. Koje su to količine zavisi od više
faktora, a to su uzrast, telesna masa, metaboličke aktivnosti i kod žena
posebna fiziološka stanja kao što su trudnoća i dojenje.
Dobri
nutritivni izvori vitamina A životinjskog porekla su jetra, maslac, mleko,
masne ribe, riblje ulje, žumance.
Među
namirnicama biljnog porekla se nalaze dobri izvori betakarotena. To su zeleno
lisnato povrće (spanać, kupus, brokoli, blitva, zelena salata). Što je zeleno
lisnato povrće tamnije, sadrži više beta karotena. Međutim, žuto-narandžasto
povrće i voće kao što su šargarepa, dinja, bundeva, kajsija, narandža,
mandarina, krompir su bolji izvori beta karotena nego zeleno lisnato povrće.
Važno
je napomenuti da je za dobru apsorpciju vitamina A i beta karotena neophodno
prisustvo masti u ishrani (10 g dnevno). Prema Evropskoj agenciji za bezbednost
hrane, preporučeni unos vitamina A za žene je 700µg/dan, dok je za muškarce
900µg/dan. Tokom trudnoće preporučen je unos od 770µg/dan, a tokom dojenja
1300µg/dan. Preporuka je da suplementi vitamina A budu od provitamina!
zenskikutak.rs