Složićete
se da nismo daleko od istine ako kažemo da danas samo oni koji žive u pustinji
u kojoj nema mobilnih telefona, nisu snimali popularne selfije. Svi ostali
ljudi se redovno slikaju i aktivno dele svoje fotografije na društvenim
mrežama. Neki postavljaju 2 do 3 snimka nedeljno, dok neki postavljaju i 5 do 6
snimaka dnevno. Dakle, granice ne postoje.
Ovakav
ogromni entuzijazam za narcisoidnost (a „selfie“ u prevodu sa engleskog
otprilike znači to) naterao je psihologe da prouče ovu temu i sprovedu test.
Kao rezultat toga, uspeli su da otkriju da je preterana ljubav prema selfijima
bolest koja je povezana sa psihološkim poremećajem ličnosti. Ima sopstveno ime
- „samomanija“ ili kako se već ponekad naziva „selfieitis“.
Štaviše, stručnjaci su uspeli da
razlikuju tri faze razvoja samomanije:
početna - kada osoba pravi ne više od tri selfija
dnevno i ne stavlja ih na društvene mreže,
akutna - zavisnost prouzrokuje da osoba dnevno napravi
više od tri fotografije i redovno ih objavljuje na svom profilu,
hronična - manifestuje se željom za pravljenjem više od
šest selfija dnevno, od kojih svaki čeka obaveznu objavu.
Ipak,
ne možemo se složiti da ljubav prema selfiju, posebno ako ide do krajnosti,
zaista može uticati na kvalitet života osobe i na njeno psiho-emocionalno
stanje.
Čak
i ako ne govorimo o selfiju, možemo sa sigurnošću reći da stalno
samonavođenje ukazuje na to da osoba ima određenih problema sa samopoštovanjem
i percepcijom sopstvenog "Ja". Stoga, selfiji nisu uvek bezazleni kao
što se čine.
Da,
pomažu u porastu samopouzdanja, ali ne svima.
Zavisnost
od lajkova i srca čini da osoba sve više traži dobre uglove kamere i zanimljiva
mesta koja bi mogla da iznenade njegove pratioce. Ako se takvi ljudi ne nađu,
osoba počinje da se nervira i izmišlja sve vrste gluposti kako ne bi ostala bez
pratioca i izgubila javni interes.
Borba
protiv zavisnosti o društvenim mrežama jedan je od glavnih problema našeg
vremena. A žudnja za selfijima samo pogoršava ovaj zadatak, čineći ga
praktično nemogućim.
Neki
mladi se toliko vole fotografisati na najnepredvidivijim mestima da su ponekad
spremni i da rizikuju sopstvene živote, samo da bi uspeli da se slikaju i
zarade nekoliko stotina lajkova.
Ipak,
u stvarnosti gube osećaj samokontrole i ne razmišljaju o svojoj bezbednosti,
što je u više navrata prouzrokovalo opasne povrede, pa čak i smrtne slučajeve.
S
jedne strane, svi razumemo da svaka osoba pravi selfije, dok sa druge strane,
ludost za fotografijama svega i svakoga je odavno prešla sve granice, pa se ni
sada slika iz toaleta ne smatra nečim skandaloznim. Tako, malo po malo, moderni
ljudi gube osećaj za lični prostor, puštajući sve više gledalaca u njega.
Vremenom, to utiče na njihovo emocionalno stanje, i ako više nemaju šta da
pokažu zamišljenoj internet publici, pali su u pravu depresiju.
Podcenite svoj sopstveni život
Prelepe
fotografije sa plaža, selfiji na skupocenim jahtama, slike sa svečanih događaja
- sve je to danas povezano sa zabavnim i lepim životom, koji, nažalost, nije
dostupan svima. Stoga, mnogi korisnici društvenih mreža, videvši dovoljno ovih
slika zabave, počinju mrzeti vlastiti život, smatrajući ga dosadnim i
monotonim. Sve to dovodi do činjenice da prestaju da cene ono što imaju,
težeći da žive kao svi koji objavljuju prelepe selfije. Ipak, ne zaboravite da
prelepi život na slici nije uvek tako realan.
Postanite uzrok narcizma
Nestabilna
psiha i želja da se uvek predstave boljim od drugih nije najbolja kombinacija
kvaliteta osobe koja ima telefon sa kamerom u rukama. Jednom kada slika sebe,
on neće moći da se zaustavi dok ne nauči da pravi savršene fotografije na
kojima će, sa svoje tačke gledišta, izgledati savršeno. S jedne strane, u tome
nema ništa loše. Ipak, u potrazi za divnom figurom, sigurno će ići u teretanu
i tamo će se marljivo angažovati. Ali s druge strane, neprestano divljenje
samom sebi dovodiće ga do nečeg drugog nego do razvoja narcizma, čiji su
očigledni simptomi narcizam i sebičnost.
Ne
zaboravite da živite realan život, a ne samo virtuelan.
cosmopolitan.rs