Gotovo da nema
žene koju barem jednom nije mučila vaginalna infekcija uzrokovana gljivicama
ili bakterijama, zato što je u svakodnevnom životu puno “okidača“ za pretjerano
razmnožavanje mikroba. Doznajte kako ih držati pod kontrolom.
Vaginalne
infekcije među najčešćim su ginekološkim problemima zato što se mogu pojaviti
zbog brojnih uzroka:
1. Pada imuniteta zbog neke bolesti ili stresa
2. Prehrane koja sadrži previše rafiniranih ugljikohidrata
(npr. slatkiša i proizvoda od bijelog brašna)
3. Pretjerane uporabe sredstava za intimnu
njegu
4. Čestog kupanja u bazenu
5. Višednevnog korištenja tampona
6. Vaginalne infekcije mogu biti posljedica
terapije antibioticima, a česte su i u trudnoći
U spomenutim
slučajevima dolazi do promjene prirodne kiselosti (pH) rodnice i smanjuje se
broj dobrih, zaštitnih bakterija u rodnici, što omogućuje razmnožavanje štetnih
mikroba. Najčešći uzročnici vaginalnih infekcija su gljivice, bakterije i
jednostanični organizam Trichomonas vaginalis.
Gljivične
infekcije najčešće su uzrokovane gljivicom Candida albicans, koja je inače
uobičajeni stanovnik ljudskog tijela i ne uzrokuje tegobe ako je prisutna u
manjem broju. Candida neće izazvati vaginalne infekcije ako rodnica ima
uravnoteženu floru, odnosno ako u njoj prevladava dobra bakterija koja
proizvodi mliječnu kiselinu i održava normalni pH (kiselost) rodnice oko 4,5.
Kada su štetni
mikroorganizmi u manjini, žene imaju normalan bjelkasti iscjedak, gotovo bez
mirisa, koji malo varira u količini i konzistenciji ovisno o fazi ciklusa i
životnoj dobi. No, ako se Candida počne pretjerano razmnožavati, tipičan simptom
je svrbež, a obično ga prati crvenilo stidnice i pojačani iscjedak koji se
najčešće opisuje kao grudičast ili sirast, objašnjava dr. Silva Babić.
Kako
liječiti gljivice?
Gljivičnu
infekciju treba liječiti kako bi se smanjila količina gljivica i obnovila
vaginalna flora. Ovisno o preporuci ginekologa, u razdoblju od tri do sedam
dana treba primjenjivati vaginalete navečer, a preko dana nanositi kremu
izvana.
Treba se suzdržati
od spolnih odnosa da ne bi dodatno iritirali sluznicu. Nakon te osnovne terapije,
svakako treba dulje vrijeme uzimati vaginalne pripravke s probioticima kako bi
se uravnotežila vaginalna flora, preporučuje ginekologinja.
Dr. Silva Babić
kaže da su gljivične i bakterijske vaginalne infekcije podjednako vrlo
učestale, ali su bakterijske opasnije.
Kako
liječiti bakterije?
Bakterijske
infekcije nerijetko nemaju izražene simptome, pa žene ni ne znaju da imaju
infekciju. One se većinom otkrivaju pretragama kao što su cervikalni brisevi i
papa test. Zato je vrlo važno ići na redovite ginekološke kontrole i nastojati
živjeti zdravo, što svakako podrazumijeva prehranu sa što više prirodnih, a što
manje industrijski prerađenih (rafiniranih) namirnica.
Među bakterijskim
infekcijama učestala je vaginoza - dugoročni poremećaj pH (kiselosti) rodnice
kada nad dobrim bakterijama prevladaju one koje uzrokuju tegobe, a među njima
je najčešća Gardnerella vaginalis. Tipični simptom je obilniji, bijeli,
kremasti vaginalni iscjedak, često s neugodnim “ribljim“ mirisom, ponekad uz
blaži svrbež ili peckanje. Terapija se svodi na dugoročnu primjenu probiotika,
uz tek povremene i kratkotrajne kure antibiotika, kaže dr. Silva Babić.
Neke bakterijske
infekcije su spolno prenosive, npr. gonoreja, ureaplazma, mikoplazma,
klamidija. Te infekcije mogu, ali i ne moraju izazvati pojačani žućkasti
iscjedak i osjećaj pečenja.
Ureaplazma i
mikoplazma mogu izazvati smetnje pri mokrenju, ali i povećati rizik od
spontanog pobačaja i prijevremenog poroda.
Klamidija izaziva
upalu vrata maternice što je “plodno tlo“ za HPV (infekciju humanim papiloma
virusom), a također može izazvati upalu jajovoda, što je najčešći razlog
vanmaternične trudnoće (u slučaju djelomično začepljenih jajovoda) ili
onemogućenog zanošenja prirodnim putem (kod kompletno začepljenih jajovoda),
navodi ginekologinja.
Budući da su
klamidija, ureaplazma i mikoplazma spolno prenosive, i u muškaraca izazivaju
upale u spolnom i mokraćnom sustavu, uvijek se trebaju liječiti oba partnera.
Obično se primjenjuju antibiotici u tabletama, paralelno s vaginaletama.
Nakon terapije
obavezno treba prekontrolirati mikrobiološke nalaze, jer samo provedena
terapija nije jamstvo izlječenja, napominje dr. Silva Babić, dodajući da se
žene i njihovi partneri ne smiju sami “liječiti“ bez savjetovanja sa
stručnjakom. Tako se najčešće stvara začarani krug u kojemu se infekcije
ponavljaju.
Kako
spriječiti pojavu gljivica i bakterija?
Žene koje su
sklonije vaginalnim infekcijama trebale bi održavati pH rodnice povremenom
primjenom probiotskih vaginaleta, izbjegavanjem rafiniranih ugljikohidrata,
izbjegavanjem kupanja u bazenu te primjenom mehaničke zaštite (kondoma) pri
spolnim odnosima. Također bi trebalo izbjegavati uporabu tampona i ne
pretjerivati sa sredstvima za intimnu njegu.
U intimnoj njezi
nipošto se ne smije rodnicu ispirati vodom ili raznim preparatima (to se radi
samo u iznimnim slučajevima, u sklopu neke terapije) jer se time narušava pH
rodnice. Ako se moraju uzimati antibiotici, treba već tijekom same terapije
započeti i s primjenom vaginaleta s probioticima, da se lakše održi normalna flora
rodnice, ističe dr. Silva Babić.
Za prevenciju i
terapiju vaginalnih infekcija, po preporuci ginekologa mogu se upotrebljavati i
pripravci na biljnoj bazi, npr. vaginalete s kantarionovim uljem, čajevcem,
kokosovim uljem, ekstraktom češnjaka.
Na internetu se
često može naići na savjete o “namakanju“ tampona u eterična ulja, ali to nema
smisla jer tampon većinom duboko upije ulje, a uz to se dugotrajnim stajanjem
tampona u rodnici stvara “hranilište“ za bakterije, napominje ginekologinja.
zadovoljna.hr