Zašto je dobro da djeca vjeruju u Djeda Mraza


Maštanje je normalan i zdrav dio dječjeg razvoja. Dječja vjerovanja u izmišljene likove poput Djeda Mraza najjača su u dobi od tri do osam godina.

Kroz maštu djeca razvijaju emocionalne i psihološke kapacitete koji im pomažu da shvate i razumiju svijet.

Mašta i igra potiču djecu na fokusiranje, razmišljanje, rješavanja problema i pregovaranje.

"Ne postoji pravo ili pogrešno doba da se djeci govori istina. Umjesto toga obratite pažnju na njihovo poznavanje svijeta. Obično negdje u dobi od pet i sedam godina djeca počnu razmišljati malo kritičnije, i tada im se po glavi počnu vrzmati ideje kako su leteći sobovi i čovjek koji ulazi kroz dimnjak nerealni", objasnila je Amy Morin, psihoterapeutkinja i mentalna trenerica iz Velike Britanije.

S njom mišljenje dijeli i hrvatska stručnjakinja prof.dr.sc. Vesna Vidović, neuropsihijatrica i specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije iz Zagreba.



Samo pitanje o tome kada reći istinu ponekad je veći problem za roditelje nego za dijete.

"Djeci rado pričamo bajke. Niti jedan lik iz bajki nije u osobnom doticaju s djetetom kao djedica koji donosi darove, a zbunjujuće je što ga dijete redovno susreće. Najprije djetetu pričamo o darovima i ispunjenju želja, a onda moramo priznati da zapravo nema onoga ko vidi i prosuđuje koliko je dijete bilo dobro nego smo to zapravo mi koji nagrađujemo", govori ona.

U odrastanju dijete se često susreće s pitanjima treba li roditeljima vjerovati. Čini se da neki roditelji imaju teškoća priznati da su se samo šalili.

"Na sreću, dijete to često nasluti prije nego mu roditelji sami priznaju, ali ih ne želi želi razočarati da ih je 'pročitalo'. Znači, nema zapravo problema, u konačnici svi shvate da je bila riječ o igri i bajci, lijepoj i zabavnoj i potrebnoj. U ovom slučaju užitak u radostima i druženju neće biti umanjen niti će biti narušeno povjerenje u roditelje", objasnila je profesorica Vidović.
radiosarajevo.ba

JOURNAL DE LUXE... AUTENTIČAN. PROVOKATIVAN. PRIČA ZA SEBE