Maštanje
je normalan i zdrav dio dječjeg razvoja. Dječja vjerovanja u izmišljene likove
poput Djeda Mraza najjača su u dobi od tri do osam godina.
Kroz
maštu djeca razvijaju emocionalne i psihološke kapacitete koji im pomažu da
shvate i razumiju svijet.
Mašta
i igra potiču djecu na fokusiranje, razmišljanje, rješavanja problema i
pregovaranje.
"Ne
postoji pravo ili pogrešno doba da se djeci govori istina. Umjesto toga
obratite pažnju na njihovo poznavanje svijeta. Obično negdje u dobi od pet i
sedam godina djeca počnu razmišljati malo kritičnije, i tada im se po glavi
počnu vrzmati ideje kako su leteći sobovi i čovjek koji ulazi kroz dimnjak
nerealni", objasnila je Amy Morin, psihoterapeutkinja i mentalna trenerica
iz Velike Britanije.
S
njom mišljenje dijeli i hrvatska stručnjakinja prof.dr.sc. Vesna Vidović,
neuropsihijatrica i specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije iz
Zagreba.
Samo
pitanje o tome kada reći istinu ponekad je veći problem za roditelje nego za
dijete.
"Djeci
rado pričamo bajke. Niti jedan lik iz bajki nije u osobnom doticaju s djetetom
kao djedica koji donosi darove, a zbunjujuće je što ga dijete redovno susreće.
Najprije djetetu pričamo o darovima i ispunjenju želja, a onda moramo priznati
da zapravo nema onoga ko vidi i prosuđuje koliko je dijete bilo dobro nego smo
to zapravo mi koji nagrađujemo", govori ona.
U
odrastanju dijete se često susreće s pitanjima treba li roditeljima vjerovati.
Čini se da neki roditelji imaju teškoća priznati da su se samo šalili.
"Na
sreću, dijete to često nasluti prije nego mu roditelji sami priznaju, ali ih ne
želi želi razočarati da ih je 'pročitalo'. Znači, nema zapravo problema, u
konačnici svi shvate da je bila riječ o igri i bajci, lijepoj i zabavnoj i potrebnoj.
U ovom slučaju užitak u radostima i druženju neće biti umanjen niti će biti
narušeno povjerenje u roditelje", objasnila je profesorica Vidović.
radiosarajevo.ba