Mnogi pokušavaju
smršaviti, no prethodni pokušaji doveli su samo do djelomičnih rezultata, novih
odustajanja i povratku starim navikama.
Svaki sljedeći put
je teži. U početku postoji euforija zbog pronalaska nove metode, nove dijete,
no onda slijedi isti scenarij nedovoljne motivacije, odustajanja, jake
ovisnosti o hrani.
Želim
li smršaviti?
Pitanje je koje
trebate sebi postaviti:
“Što više volim,
uživati u hrani ili biti mršava?”
Većini je važnije
i draže uživanje u hrani. Biti mršava često nije prava motivacija. Potrebno je
pronaći pravu motivaciju kod svake osobe individualno.
Ako nešto želite
trebate znati zašto to želite, koju duboku potrebu u vama ta želja ispunjava.
Npr. netko studira pravo da zadovolji svoju potrebu:
·
da bude važan i tražen,
·
da pomaže ljudima,
·
da se obogati,
·
da uči cijeli život,
·
da upozna zanimljive i važne ljude,
·
da se može baviti politikom.
Zašto
želim smršaviti?
Netko želi
smršaviti da zadovolji svoju potrebu:
·
da se svidi nekoj osobi suprotnog
spola,
·
da povrati ljubav svog partnera,
·
da se može baviti omiljenim
sportom,
·
da izbjegne osjećaj poniženosti
zbog svog izgleda,
·
da se može pohvaliti svojim
tijelom,
·
da zavoli svoje tijelo,
·
zato što već ima ugroženo zdravlje,
·
zato što se boji moždanog udara i
invalidnosti,
·
jer se boji visokih masnoća, tlaka,
dijabetesa,
·
zato što želi kupiti odjeću koju
voli a koju sada ne može nositi,
·
zato što misli da će imati više
samopouzdanja,
·
jer misli da tako može dobiti bolji
posao,
·
jer misli da će biti priznatiji u
društvu,
·
jer misli da će biti ozbiljnije
shvaćen od ljudi,
·
zato što jer čeka da ispuni neke
druge želje čim smršavi,
·
zato što ima bolove u koljenima i
leđima,
·
zato što želi izgledati ljepše i
mlađe,
·
zato što ne želi ostariti prije
vremena.
To je samo jedan
dio skrivenih želja koji se krije ispod želje za mršavljenjem. Još je tu
pitanje jeste li sami odlučili skinuti kilograme ili vam je to propisano iz
zdravstvenih razloga ili ste samo pod utjecajem medija i okoline.
Što
vam mora biti jasno?
Zbog toga je u
procesu mršavljenja, kao i kod svake druge promjene životnih navika potrebna
jasnoća.
Mora vam biti
jasno:
·
Što zapravo želite (smršaviti ili
ozdraviti…).
·
Što želite više od toga ( biti
gurman ili biti vitka – a moguće je oboje!).
·
Koju potrebu želite zadovoljiti kad
ispunite tu želju (da zavedete muža ili da kupite novu odjeću…).
·
čemu ste trenutno ovisni ( o
šećeru, o kruhu, o grickalicama…).
·
Na koji način sebe sabotirate
(prodajete dušu, djetinjasto odustajete, podsvjesno se sabotirate…).
·
Kako možete prevladati ovisnost
(brzo, polagano, uz podršku, bez podrške…).
·
Koju ulogu ima vaša okolina u
ostvarenju vašeg cilja (da li ste uopće svjesni uloge okoline).
·
Kako podrediti okolinu da radi za
vas (to je najvažniji dio, a tu spada i dnevni sadržaj frižidera).
·
Na koji način ćete donijeti odluku
(ovo je ključno, jer kada imate sve informacije iz svoje svijesti i
podsvijesti, odluka može biti čvrsta a vi dosljedni).
·
Tko će biti uz vas u procesu
promjene (morate imati osjećaj podrške, jer u ovom procesu prelazite tanku
liniju “odrastanja”).
Stres
podmeće nogu
Kada ste u stresu
mijenja se kemija vašeg tijela.
Primarno sve
započinje u glavi, točnije u hipotalamusu i hipofizi a očituje se na reakcijama
tijela na kortizol. To je neuro – metabolička veza.
Živci su danas u
medicini predmet neurologije no njihova uloga je dalekosežnija i uključena je u
sve tjelesne procese. Često to zanemarujemo.
Kao što rekoh,
neurologija mijenja kemiju tijela. Sve počinje s emocijama.
Emocije su
polazišna točka gdje leži uzrok, dakle i rješenje. Centar za emocije je blizu
hipotalamusa tako da emocije direktno utječu na hipotalamus.
Hipotalamus
izlučuje hormone koji reguliraju izlučivanje svih ostalih hormona u tijelu.
Dakle, ono što
nama preostaje jest da reguliramo svoje emocije kako bismo regulirali svoje
hormone.
Hormonski
poremećaji ne liječe se hormonima već promjenom životne rutine.
Stres dovodi do
bolesti. Negativne emocije dovode do bolesti. Sve to dovodi do debljanja.
Neki će se
udebljati samo oko struka, pa viđamo mršavice sa šlaufom (malim, ali ipak!) oko
trbuha, a neki se udebljaju preko svih granica svoje konstitucije. I jedni i
drugi su zdravstveno ugroženi.
Upravo je
debljanje u struku najnepovoljnije i znak je stresnog debljanja zbog trajno
povišenih vrijednosti kortizola koji se luči u stresu.
Trajno povišen
kortizol dovodi do hormonskog disbalansa svih hormona, pa su pogođeni i
gušterača, i štitnjača i jajnici.
Simptomi mogu
varirati od povremenih glavobolja do hipotireoze. Disbalans obično započinje
napadajima gladi neovisno o obrocima.
S vremenom, ako
stres predugo traje dolazi do iscrpljivanja adrenalnih žlijezda i do ozbiljnog
sindroma adrenalnog umora.
Sva ova stanja
hormonske neravnoteže povezana su s debljanjem.
Studija provedena
na University College London pokazala je da je index tjelesne mas (BMI)
direktno povezan vrijednostima kortizola, tj. Sudionici s najvišim
vrijednostima BMI-a imali su i najviše vrijednosti kortizola i najteže su
gubili na težini.
Dakle, debljina je
povezana sa stresom. To nije čudno, jer svaki organizam traži povremenu ugodu i
nagradu. Ako je život prestresan, onda najlakšu i najbržu ugodu i nagradu
možemo postići u hrani.
No, posljedice su
dramatične i negativne. Tijelo se deblja, postaje bolesno, a psiha gubi na
snazi i samopoštovanju.
Tako se ulazi u
začarani krug.
Ako liječimo
debljinu, moramo liječiti stres! U stresu se luči kortizol. Kortizol diže
apetit da nabavi nove zalihe energije. Zato nastaje žudnja za hranom. Čista
kemija. Nema veze s našom odlučnošću, motivacijom, mentalnom snagom.
Nikad nećete biti
jači od kemije tijela. Želja za serotoninom i ugodom je uvijek jača od naše
volje. Zato moramo imati strategiju da do toga uopće ne dođe.
Kada ste u stresu,
tijelo je u određenoj “vibraciji”. Slično privlači slično, pa prema tome u
stanju stresa žudimo za stresnom hranom ili stresnim radnjama (npr. pušenje).
Sa stresnim
jedenjem vrlo brzo dobivate na kilaži.
Koliki
vam je opseg struka (oko pupka)?
Kortizol čuva
energiju za nove stresne situacije nakupljajući masnoće u području trbuha.
Nakupljanje masti
na trbuhu najbolji je pokazatelj stresa i najbolji je pokazatelj zdravstvenih
rizika.
Zdravstveni rizici
se odnose na:
·
povišene masnoće,
·
visoki tlak,
·
srčani infarkt,
·
moždani udar,
·
dijabetes,
·
kronični umor,
·
hormonske bolesti,
·
masnu jetru.
Opseg struka ne bi
smio biti veći od 80 cm za žene i 94 cm za muškarce. Sve iznad toga ukazuje na
povećani rizik od gore navedenih bolesti i potrebu za zdravim mršavljenjem.
Osim opsega struka
važno je znati i BMI, indeks tjelesne mase koji se dobiva na temelju
informacija o tjelesnoj težini i visini.
Ako BMI vrijednost
pridružimo vrijednostima triglicerida, zatim vrijednostima enzima GGT, te
opsegu ručnog zgloba, dobit ćemo vrijednosti indeksa masne jetre koja je
odličan pokazatelj stanja jetre te mogućnošću njene regeneracije.
A jetra (30-40%
odraslih ima masnu jetru) je opet direktno povezana sa zdravstvenim rizicima.
Oni koji imaju
visok BMI, tj. imaju povišenu tjelesnu težinu a nemaju masnu jetru nisu u
riziku da dobiju dijabetes tipa 2.
No, oni koji uz
pretilost imaju i masnu jetru (NAFLD) imaju visoki rizik da dobiju dijabetes
tipa 2 ili da obole od kardiovaskularnih bolesti koje rezultiraju s moždanim
udarom ili srčanim infarktom.
Dijabetes tip 2 je
autoimuna bolest i ako dobijete dijabetes tipa 2 (vrlo često je
nedijagnosticiran) onda imate velike šanse i da se istovremeno pojave i drugi
autoimuni poremećaji (npr. Hashimoto).
Hashimoto često
dolazi nakon što već imate i masnu jetru i poremećaj metabolizma glukoze
(preddijabetes).
Zato je dobro
znati vrijednosti HbA1c koji pokazuje vrijednosti glukoze u krvi u posljednja 3
mjeseca.
Inzulinska
rezistencija je još jedna mjera koja ukazuje na biokemiju debljanja.
Zato, ako liječite
masnu jetru, liječite istovremeno sve.
Priprema
za promjene
Započnite s
promjenama odmah, jedna dvije promjene tek toliko da osjetite vjetar u leđa:
·
Jedite isključivo meso, ribu,
povrće, voće (ništa izvan toga).
·
Imajte uvijek uz sebe bocu vode,
nemojte nikad biti žedni.
centarzdravlja.hr
