Jasno
je da alkohol ima utjecaj na naglaske – postoje čak (kontroverzne) teorije da
je piće utjecalo na razvoj nekih. Međutim, što se doista događa?
Razlog
nije samo u tome što si nakon što popiješ koji džin tonik, manje svjesna onoga
što govoriš. Zapravo, postoji niz čimbenika koji mogu igrati ulogu u puštanju
na slobodu tvog istinskog naglaska nakon što strusiš nekoliko
piva/rakijica/koktela.
Evo
što bi trebala znati:
Alkohol utječe na dio mozga koji je
povezan s inhibicijom
Razlog
zašto u govoru češće koristiš kolokvijalizme iz svog kraja kad se malo opustiš,
povezano je s kognitivnim područjima tvog mozga, kaže dr. Amee Shah,
profesorica zdravstvene znanosti na Sveučilištu Stockton. „Kratkoročno su
prefrontalni korteks i frontalni korteks ciljana područja (kad piješ) – koja ne
samo da su zaduženi za pažnju i pamćenje, nego i precizne motoričke radnje te
sposobnost planiranja što ćemo reći“, kaže dr. Shah.
Bez
svih kognitivnih resursa dostupnih u našem mozgu, dolazi do fiziološkog gubitka
inhibicije. To rezultira smanjenjem koncentracije za vrijeme govora – što znači
da će se vjerojatno pojaviti tvoj prirodni naglasak mada se inače pokušavaš izražavati
književnim hrvatskim i bez naglaska.
„Kad pojedinci pokušavaju naučiti novi jezik
ili aktivno kontrolirati naglasak, to doista može iziskivati usredotočeni
napor“, kaže dr. Edward J. Damrose, profesor otorinolaringologije na
Sveučilištu Stanford. „Međutim, pod utjecajem alkohola ta koncentracija i napor
se smanjuju.“ (Zapravo, nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da alkohol
poboljšava znanje i izgovor stranih jezika – očito zbog istih razloga.)
„To
se ne razlikuje od drugih stvari koje doživljavamo, kao kad si uistinu umorna,
budiš se, iscrpljena si ili bolesna – sve to stavlja mozak u opuštenije
stanje“, kaže dr. Shah. „Oduzima sav trud i planiranje kod ljudi koji govore
naglaskom koji im nije prirodan.“
Ne možeš točno odrediti naglasak koji se
pojavi kad piješ
Ako
si bilingualna (dvojezična), jedan bi naglasak mogao biti jači od drugog kad
piješ, kaže dr. Shah. Međutim, znanstvenici zapravo ne znaju kako mozak „bira“
koji će se pojaviti kad je alkohol u igri.
„Kod
pacijenata s afazijom (stečeni potpuni gubitak govora, govornog izražavanja
i/ili razumijevanja, uzrokovan oštećenjem u kortikalnim centrima u središnjem
živčanom sustavu) postoje dva tipa: onaj koji su (naglasak) učili najduže ili
onaj koji su prvi naučili. S alkoholom to nije bilo dosljedno“, rekla je dr.
Shah. „To može biti naglasak koji su govorili najduže, najranije ili
odnedavno.“
Ako piješ s prijateljima, možeš
„pokupiti“ njihove naglaske
Kad
si u poznatom društvenom okruženju, ponekad možda imaš osjećaj da se tvoj glas
prilagođava naglasku koji slušaš. Znači li to da su naglasci zarazni? Moguće
je, tvrdi dr. Shah.
„Da,
to ovisi o pojedincu i njegovoj jezičnoj prilagodljivosti, sposobnosti
mimikrije te razini empatije“, kaže dr. Shah. „Neki su ljudi u tome bolji od
drugih. Potpuna nesposobnost da na nekoga djeluje naglasak koji sluša, može
značiti da je nezainteresiran. Drugi će vjerojatno pokupiti naglasak.“
Dakle,
znači li to da bismo trebali očekivati kako ćemo nakon petog pića govoriti
drugačijim jezikom? I ne baš. Nije baš preporučljivo odbaciti nekoliko čaša
vina zbog govora – vjerojatno ti to neće ni dugoročno pomoći. „Ako će netko
govoriti kolokvijalno, veća je vjerojatnost da tako priča nakon dvije čaše
vina, a ne četiri ili pet“, kaže dr. Shah. „Nakon pet čaša sve je i tako veliki
đumbus.“
miss7.24sata.hr
