Postoje studije koje su
dokazale da ljudi koji su fizički aktivni, koji redovno treniraju i vode brigu
o svom tijelu - žive duže, kaže Momir Golub, specijalista interne medicine u
ZUSC "Euromedic" iz Banje Luke
- Potreba za kretanjem je
bila osnovna potreba zbog koje se ljudski organizam i razvijao. Jedini način
kretanja je bio trčanje i hodanje. U zadnje vrijeme, u zadnjem vijeku je ta
potreba prestala da postoji. Čovjekovo tijelo je naviklo na potrebu za fičkom
aktivnošću, ali obzirom na savremeni način života više nema mogućnost ni
potrebu da se ona oblikuje. Organizmu je potrebna i fizička aktivnost i trening
i vježba da bi ispravno i dobro funkcionisao - rekao je Golub.
Vježbanje od malih nogu
Prema njegovim riječima,
glede najnovijih zapažanja djeca od tri do pet godina mogu početi sa svojom
fizičkom aktivnošću. Oni imaju svoju urođenu potrebu za kretanjem, ali
roditelji prave grešku i sputavaju djecu u tim potrebama.
- Njihovo tijelo treba i
pokret i hod i padanje i hvatanje i skok. Nekad kao roditelji znamo da budemo
previše brižni i da ih pazimo - kaže Golub i dodaje da uz mjere opreza treba
omogućiti djeci da razvijaju koordinaciju, fleksibilnost i izdržljivost.
U malo starijem uzrastu,
od pet do sedam godina djeca su spremna da se ozbiljnije počnu baviti sportom,
i to bazičnim sportovima kao što su atletika i plivanje.
- Tada su najsposobniji da
ponavljaju nekakve motoričke radnje koje nauče. Ako djeca vježbaju u tom
uzrastu, oni će dugoročno da razviju svoju izdržljivost, brzinu, preciznost,
koordinaciju pokreta i druge motoričke osobine - istakao je Momir Golub.
S ozbiljnijim trenizima
može se početi početkom puberteta, a oni koji se odluče za to mogu da izvuku
dugoročne benefite za svoj život i zdravlje.
- Fizička neaktivnost je
faktor rizika za mnoga oboljenja. Na prvom mjestu za kardio-vaskularne bolesti
koje su i vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, zatim za dijebetes tip 2, za neke
maligne neoplazme, dislipidemije, osteoporozu - upozorio je ovaj specijalista
interne medicine.
Objasnio je da dugoročno
gledajući fizička aktivnost povoljno utiče na organizam preko hemodinamskih,
morfoloških, metaboličkih, neurohormonalnih i psiholoških uticaja na tijelo.
Kada su u pitanju hemodinamske promjene, tu u prvom redu dolazi do pada
sistolnog i dijastolnog pritiska i do smanjenja frekvencije srca. Morfološke
promjene se odnose na povećanje mišićne mase srca, samim tim efikasniji rad
srca.
Metaboličke promjene se
odnose na bolju osjetljivost na inzulin, povećanje nivoa HDL, korisnog
holesterola, na smanjenje triglicerida VLDL i LDL, kao i smanjenu koagubilnost
krvi, dok se kroz neurohormonalni uticaj smanjuje aktivnost simpatikusa.
Nemjerljivi benefiti
fizičke aktivnosti
Sa stanovništa medicine,
bitne komponente teninga i fizičke aktivnosti su intenzitet, trajanje i
frekvenca treninga. Intenzitet zavisi od stanja organizma i godina koje
pojedinac ima i godinama treninga se pojačava.
- Važno je da pratimo
svoje tijelo i da stanemo ako osjetimo pojavu bola u grudima, malaksalost ili
palpitacije, to je znak da pretjerujemo sa intenzitetom - rekao je Momir Golub.
Kada je u pitanju trajanje
treninga minimum je 30 minuta, a bazična vježba koju može svako da radi bi bila
hodanje. Da bi vježbanje imalo uticaja na zdravlje trebalo bi da smo fizički
aktivni bar tri puta sedmično.
- Promocija fizičke
aktivnosti i treninga ne bi trebalo da bude dužnost ljekara. To bi na prvom
mjestu trebalo da utiče i porodica, škola, obrazovni sistem i društvo u
cjelini. Benefiti koje dugoročno dobija svaki pojedinac, a i država, s fizičkom
aktivnošću su nemjerljivi - dodao je Golub.
U poslednje vrijeme kao
jedan od najzastupljenijih rekreativnih bavljenja sportom postao je odlazak u
teretanu, odnosno fitnes centar.
Goran Đurica, personalni
trener u banjalučkom Fitnes studiju Universum istakao je da bi ljudi trebalo da
se bave sportom za zdravlje, zdrav način života, zdrav osjećaj.
- Da se čovjek bolje
osjeća. Jer, kada smo zdravi onda je sve u životu lakše, lakše se obavljaju
svakodnevne aktivnosti. Uz vježbanje neminovno ide i dobar izgled, dobar
osjećaj, estetski se tijelo poboljšava tako da jedno svakako prati drugo -
rekao je Đurica.
Istakao je da teretana
važi za jedan od bazičnih dodataka svim ostalim sportovima, jer svi ostali
sportovi usmjereno djeluju na tijelo.
Teretana dobra i sama za
sebe
- Profesionalni sport je
tu da sportista da određeni rezultat. Tako da radeći konstantno jednake i
monotone vježbe, recimo bacač diska baca uvijek u istom položaju, teniser
uvijek favorizuje jednu ruku i onda je tu teretana da ispravi nedostatke, da se
tijelo jača ravnomjerno i da dobije konkretna snaga u cijelom tijelu. U
teretani možemo da poboljšavamo kondiciju, da razvijamo opštu snagu, da radimo
vježbe fleksibilnosti, izdržljivosti. Teretana može da služi kao dodatak svim
sportovima, a može i da bude sport sam za sebe - kazao je on.
Kaže da oni koji imaju
osnovne preduslove i predznanje mogu da vježbaju samostalno. Oni koji žele da
nauče osnove vježbanja u teretani, na spravama, i uopšteno pravilnog treninga,
obraćaju se personalnim trenerima.
- Iako se čini lako,
široka je to oblast. Sama vježba treba da bude pravilno dozirana, pravilnog
intenziteta i opterećenja, intervali odmora i pauze, ne samo u toku treninga,
nego se sve to odnosi i na period poslije treninga. Ostala 23 sata moramo da
razmišljamo kako da se pripremimo za trening, kako da isplaniramo obroke,
odmorimo - rekao je Đurica.
Osim rada sa spravama,
dobro rješenje su i grupni treninzi prilagođeni raznim uzrastima kao što su
zumba, total body atack, fitness, te blaži ali efikasni programi kao što su
"callanetics" i "pilates".
- Rekreativci čine možda i
90 posto populacije u teretani, jer je to ovdje kod nas najrazvijeniji
rekreativni sport. Tri puta sedmično je prosjek, dva puta je minimum, četiri
puta je već da tako kažem optimalni maksimum. Tri do četiri puta sedmično, po
sat vremena mislim da se dobijaju svi efekti. Pored teretane uvijek možemo
uključiti šetanje po prirodi, trčanje, džogiranje na otvorenom, ali postoje i
trake za trčanje i bicikli kad su vremenski uslovi takvi da se to ne može
izvoditi vani, onda se radi u teretani - kaže on.
Najbolja motivacija za sve
ljude da vježbaju je kada vide rezultate na sebi.
- Već poslije prvog
treninga se osjećamo bolje, poslije mjesec dana možemo da vidimo rezultate u
držanju tijela, u osjećaju. Svi hormoni se već stabilizuju, luče bolje, rade
unutrašnji organi, jednostavno tijelo to prepozna kao nešto pozitivno i mi se
bolje osjećamo. Za primjećivanje konkretnih rezultata dva do tri mjeseca su
minimum - istakao je Đurica i dodao da je kontinuitet važan kao i inače u
životu.
Trud i znoj se isplate
Atletičar Duško Marić,
čija je specijalnost skok uvis, sa 25 godina vicešampion je BiH u ovoj
disciplini, šestostruki prvak RS, te rekorder RS u kadetskoj i seniorskoj
kategoriji. Ranije se bavio košarkom, a sada se rekreativno bavi sportskim
penjanjem, vožnjom bicikla i maratonom. Svoj život ne može zamisliti bez
sporta.
- Mnogo je bitno
prvenstveno zbog fizičkog zdravlja i zbog psihološkog efekta koji trening
ostavlja na sportiste i rekreativce. U početku bude teško, dok se adaptirate na
uslove treninga, ali nakon određenog vremena to postane sastavni dio života
zbog kojeg se isplati sav trud, sav znoj i jednostavno ostavlja odličan utisak
na sportistu i na rekreativca - kaže Marić.
On trenira dva sata svaki
dan, s tim da ponekad napravi pauzu.
- Organizacija je jako
bitna kod treninga i stigne se i fakultet i porodične obaveze, trening. Samo je
bitno koliko se to želi i koliko to čovjek hoće da uradi zbog sebe - rekao je
on.
Za svoju sportsku budućnost
kaže da ju je teško prognozirati zbog uslova kakve sportisti imaju u državi.
- Ipak me to neće
spriječiti da uložim sav svoj trud u malo bolje rezultete, jača takmičenja. Ako
ništa, ispuniću svoj cilj da pobjedim sam sebe - dodao je ovaj sportista.
Izvor: faktor.ba
