Na
Hrono ishranu sam naišla više puta u životu, ali nikad nisam preterano obratila
pažnju na nju jer sam mislila da je u pitanju samo još jedna dijeta. Sve dok
nisam srela drugaricu koju dugo nisam videla.
Ne
samo da je bila lakša za dvadesetak kilograma, već je izgledala zdravo,
zategnuto i blistavo, za razliku od većine ljudi kada izgube značajan deo sebe.
Njen odgovor na moja pitanja je bio – Hrono!
Hrono
ishranu je smislio još 1986. francuski lekar Alain Delabos. Cela ishrana je
podređena radu pankreasa i lučenju insulina i kortizola, kao i enzimima koji su
potrebni za varenje hrane, a koji se ne luče u svako doba dana isto.
Osnovno
pravilo je da treba jesti na 4 sata (to važi za opšte principe HI, ne za
restriktivni period u kome se jede na 5 sati. Biće o tome reči malo kasnije u
tekstu), postoje 3 obroka plus užina, i između njih nema grickanja.
Osnovni
principi:
Doručak
treba da bude obilan i da uključuje masti, belančevine i spore šećere. To znači
da treba jesti sir, puter, hranu koja sadrži skrob (hleb), proteine ( jaja ili
suhomesnato). Telu treba gorivo, puno energije da bi uspešno otpočelo radni
dan. Ne brinite o kalorijama, jer će ih telo potrošiti tokom dana.
Ručak
omogućava da telo može ostati u formi ostatak dana i služi za dopunjavanje
baterija. Prema ovoj ishrani, treba da odaberete obrok koji je bogat
životinjskim proteinima. Treba da bude sa manje masnoće nego za doručak, ali
takođe bi trebalo da obezbedite manje količine šećera i biljnih proteina. Ručak
ne treba da bude preveliki, ali dovoljan da ne osetite glad do sledećeg obroka.
Za vreme ručka ne bi trebalo mešati proteine i ugljene hidrate. jede se ili
jedno ili drugo.
Užina
obezbeđuje telu dovoljno goriva da nastavi da funkcioniše sve do večere. Užina
sprečava preveliku glad i prežderavanje za vreme večere. Užina se sastoji od voća, ili sušenog voća i
crne čokolade. Radi se o crnoj čokoladi sa najmanje 70% kakaoa. Takođe, možete
jesti i kolače napravljene od dozvoljenih namirnica. Užina treba da bude između
16 i 18 sati (prema zimskom računanju vremena) i 17 i 19 sati (prema letnjem
računanju vremena)
Za
večeru treba jesti laku hranu: ribu, nemasno meso i malo povrća. Uveče se ne
unose šećeri, masnoće i skrob, što znači da uveče nema testa.
Grickanja
između obroka nema
U
hrono ishrani, većina namirnica je dozvoljena, retko šta je potpuno isključeno
iz upotrebe. Ali je bitno da konzumiramo
pravu vrstu hrane (proteine, masnoće, ugljene hidrate, vitamine i minerale) u
pravo vreme. I naravno, da smanjimo unos namirnica sa visokim glikemijskim
indexom i prostim šećerima.
Od
1986. godine na ovamo hrono ishrana se menjala i usavršavala. Dr Ana Gifing,
kao najveći promoter ove ishrane u našoj zemlji, za svoje pacijente je uvela,
između ostalog, još jednu jako zgodnu stvar – Restrikciju. To je period u kojem
se telo čisti, organizam navikava na novu ishranu, i najviše se skidaju
kilogrami.
U
restrikciji je smanjen broj namirnica koje se unose, posebno šećer, pa se tako
voće potpuno isključuje iz upotrebe i nema užine. Za doručak su dozvoljena
peciva od svih vrsta brašna, osim kukuruznog i pšeničnog, jer je većina ljudi
intolerantna na njih, ne mešaju se jaja i mečni proizvodi, ne jedu se dva
različita proteina… Takođe, za ručak se ne jedu skrobna povrća i mahunarke. Za
večeru sme da se jede samo lakši protein i zeleno ili belo povrće.
Ona
treba da traje minimum 28 dana ili dok ne stignete do željene kilaže. Kod nekih
ljudi, koji imaju zaista veliki višak kilograma, to znači da budu u restrikciji
i po godinu ili više dana, ali za to vreme uspeju da skinu i po 40 kg. Oni sa
manjim viškom iz nje izađu već za par meseci. Oni koji održavaju kilažu i
nemaju problem sa viškom kilograma, restrikciju završavaju posle mesec dana,
koliko je potrebno da se organizam uskladi sa novim načinom ishrane.
Meni
je restrikcija pomogla da izgubim kilograme i dovedem telo red, ali mnogo više
mi je pomogla da shvatim sva pravila hrono ishrane. Ako se ne udubite malo u
materiju, čini vam se da možete da jedete ama baš sve (iako to nije daleko od
istine) i skoro uvek, pa veoma brzo
počnete da brljate, što naravno dovede do stagnacije ili povratka kilograma.
Ovako, sa rigoroznijim pravilima, za tih prvih mesec dana shvatite kako sve ovo
funkcioniše.
Posle
restrikcije, jede se po standardnim pravilima. U ishranu se, na primer, vraća
skrobno povrće, koje može da se jede za ručak, ali bi ručak u tom slučaju
trebalo da bude najkasnije u 15 sati. Takođe, uz skrobno povrće ili ugljene
hidrate, ne treba jesti proteine, osim ponekad ribu ili belo meso. To znači da
nećete jesti sarmu sa pirinčem i mesom, već samo sa mesom. Verujte mi, odlična
je i tako. Ili posnu varijantu, samo sa pirinčem i pečurkama ili sardinom, na
primer. Onako kako se jede u vreme posta.
Ako
jedete pastu za ručak, ješćete je samo sa povrćem. Takođe, možete da ubacite
ponekad mlečno za ručak, poput pavlake za kuvanje, ili mlad sir za večeru. Ali
treba da imate u vidu da mlečni proizvodi neke ljude dosta goje i da su često
najzaslužniji za stvaranje “šlaufa”.
Večera
bi trebalo da bude lagana i van restrikcije, s tim što po Delabosu nekad možete
da je i preskočite, po dr Gifing nikad, jer organizam ne treba da gladuje. I ja
sam pobornik ove druge tvrdnje. Uvek treba večerati, pa makar dva zalogaja.
Za
razumevanje restrikcije, koja me je najviše zbunjivala kada sam krenula da
istražujem HI, najviše mi je pomogao blog Lane Strajnić, koja je svaki dan
opisivala šta jede, šta joj se dešava i kako reaguje na novi način ishrane.
Kada
sve sumirate na kraju, osnovno je da jedete na 4 ili 5 sati, da vam doručak
bude najbogatiji, da izbegavate šećer maksimalno, posebno u gotovim namirnicama
koje kupujete. Uvek čitajte deklaraciju i, ako ima šećera u sebi, ne stavljajte
u korpu.
U
hrono ishrani su strogo zabranjeni: kravlje mleko, margarin, biljni sirevi,
biljne masti, biljna pavlaka, pekarska peciva, jogurt.
Ovo
su neke osnove hrono ishrane. Ima tu još nijansi i detalja, šta bi i kad
trebalo, ali o tome u nekom drugom tekstu.
Izvor: hronokuhinja.rs