Ako izmjerite pritisak odmah nakon neke fizičke aktivnosti isl., vjerojatno će biti visok. Ali razloga za zabrinutost vjerojatno nema. Porast i pad krvnog pritiska promjene aktivnosti ili emocionalnog stanja prirodna su pojava. Takođe, visina pritiska se razlikuje od osobe do osobe. Međutim, ako je krvni pritisak stalno povišen, moraju se primijeniti određene mjere radi ispravljanja takvog stanja.
Visok krvni tlak ili hipertenzija najčešća je kardiovaskularna tegoba industrijaliziranog svijeta. Također, najčešći je uzrok moždanog i srčanog udara. Krvni pritisak je zapravo snaga kojom krv prilikom prolaska kroz arterije pritišće njihove stijenke, tj. krv ispunjava arterije određenim kapacitetom.
Mjerenjem krvnog pritiska dobijaju se dvije vrijednosti. Prva je viša, i zove se sistolički tlak, a riječ je o vrhuncu pritiska koji krv stvara prilikom stezanja srca. Druga vrijednost se odnosi na dijastolički pritisak odnosno pritisak krvi na stijenke arterija kad se srce priprema za novi otkucaj. Primjeren krvni pritisak raste postupno sa 90/60 prilikom rođenja do otprilike 120/80 kod zdravog, odraslog čovjeka. Ljudi kojima je najmanje dva puta izmjeren pritisak od 140/90 imaju povišen krvni pritisak. Ako ostane povišen, ljekar će vjerojatno započeti liječenje. Pacijenti čiji je pritisak iznimno visok, primjerice 200/120, moraju se odmah podvrgnuti liječenju.
Stalno povišen krvni pritisak tjera srce na rad daleko iznad njegovih mogućnosti. Osim što oštećuje krvne žile, također može oštetiti mozak, oči ili bubrege. Hipertenziju se često naziva »tihim ubicom« jer rijetko izaziva pojavu simptoma, čak i kada dovodi do opasnih oštećenja u organizmu. Ako se ne liječi, može dovesti do poremećaja vida poput naticanja očnog živca ili krvarenja u rožnici ili srčanog udara, moždanog udara, zatajenja bubrega i ostalih opasnih bolesti. Takođe, može dovesti i do kongestivne dekompenzacije srca, uobičajene tegobe starijih ljudi, koja dovodi do otežanog disanja. Srećom, može se uspješno nadzirati ali ga prije svega valja otkriti i redovito provjeravati.
Simptomi:
U većini slučajeva nema vidljivih znakova koji bi ukazivali na hipertenziju, a ako se simptomi pojave, najčešće uključuju:
- glavobolje, bol ili stezanje u prsima, krvarenje iz nosa te obamrlost i trnce
- pretjerano znojenje, grčeve mišića, slabost, palpitacije srca te učestalo mokrenje.
Uzroci:
U više od 95 posto zabilježenih slučajeva hipertenzije uzrok nije poznat. Ovaj oblik povišenog krvnog pritiska nazivamo esencijalnom ili primarnom hipertenzijom. Pacijenti kod kojih je uslijed hipertenzije došlo do oštećenja organa boluju od maligne hipertenzije. U takvim slučajevima dijastolički tlak raste iznad 130. Maligna hipertenzija vrio je opasan poremećaj koji brzo napreduje i zahtijeva pravovremenu liječničku pomoć.
Kad je uzrok povišenog tlaka poznat, nazivamo je sekundarnom hipertenzijom. Među poznatim uzrocima sekundarne hipertenzije najčešća je bubrežna bolest. Ostali uzroci uključuju tumore i druge poremećaje koji izazivaju pojačano lučenje hormona nadbubrežne žlijezde koji dovodi do porasta krvnog pritiska. Pilule protiv trudnoće (posebno one koje sadrže estrogen) i trudnoća mogu povisiti krvni pritisak, kao i lijekovi koji pospješuju stezanje krvnih žila..
Primarna je hipertenzija pod značajnim utjecajem načina ishrane i životnih navika. Veza između soli i povišenog krvnog pritiska posebno je zanimljiva. Većina ljudi s povišenim krvnim pritiskom vrlo je osjetljiva na sol, što znači da svaka potrošnja soli iznad osnovnog minimuma koji zahtijeva organizam, dovodi do porasta krvnog pritiska. Postojanje neke vrste veze s primarnom hipertenzijom utvrđeno je i kod drugih čimbenika poput gojaznosti, dijabetesa, stresa, pomanjkanja kalija, kalcija ili magnezija, nedovoljne tjelesne aktivnosti i kronične potrošnje alkohola.
Liječenje:
lako se primarna hipertenzija ne može trajno izliječiti, može se vrlo učinkovito nadzirati. Nasuprot tome, sekundarna hipertenzija često se može u potpunosti izliječiti uklanjanjem uzroka koji su doveli do njene pojave. Povišen krvni pritisak možete regulisati na različite načine, ali, preporučuje se, da to radite u dogovoru sa ljekarom.
Prevencija:
Određene promjene životnih navika pomoći će vam da održite umjeren krvni pritisak i smanjite opasnost od srčanih oboljenja.
- Pazite na ishranu. Izbjegavajte soli i masnoće i nastojte uzimati više vlakana, kalcija i magnezija.
- Vježbajte. Redovita primjena aerobnih vježbi pospješuje rad srca i potiče širenje i rad krvnih žila.
- Ako imate višak kilograma, pokušajte ih se riješiti.
- Ako ste pušač, vrijeme je da se odreknete cigareta.
Redovita masaža i shiatsu mogu sniziti krvni pritisak jer pospješuju opuštanje. Tradicionalni kineski liječnici snižavaju povišen krvni pritisak kombinacijom akupunkture, liječenja ljekovitim biljem i masažom. Akupunktura može biti veoma djelotvorna kod ljudi s umjerenom hipertenzijom, ali se ne preporučuje ljudima koji imaju iznimno povišen krvni pritisak.
Liječenje ljekovitim biljem:
Crveni glog (Crataegus laevigata), koji se upotrebljava u liječenju različitih tegoba s krvotokom, može sniziti povišen krvni tlak. S vremenom glog također može pospješiti širenje krvnih sudova i istovremeno regulirati ritam rada srca. Čaj od crvenog gloga možete pripremiti kod kuće namakanjem suvih cvjetova i bobica u vrućoj vodi 10 do 15 minuta. Istraživanja su također pokazala da pojačana potrošnja češnjaka (Allium sativum) i luka (Allium čepa) može učinkovito regulisati povišen krvni pritisak. U slučaju potrebe, odoIjen (Valeriana officinalis) se može primijeniti za opuštanje i ublažavanje prekomjernog stresa.
Prehrana:
Prilagođen način prehrane pomoći će vam da uspješno nadzirete povišen krvni pritisak. Jedite hranu bogatu vlaknima, a siromašnu masnoćama i soli. Imajući to na umu, pojačajte potrošnju voća, povrća i cjelovitih žitarica. Upotrebljavajte začine umjesto soli kad god je to moguće te izbjegavajte visokoprerađene namirnice koje sadrže mnogo natrija. Pazite šta pijete. Istraživanja su pokazala da kofein utječe na porast krvnog tlaka, barem nakratko, dok umjerena potrošnja alkohola pomaže u održavanju normalnog krvnog tlaka.
Kad govorimo o vitaminima i mineralima koji mogu sniziti pritisak, kalij ima najbolji učinak. Da biste unijeli u organizam 3000 do 4000 mg kalija na dan, kako stručnjaci preporučuju, jedite više svježeg povrća i voća, posebice banana. Riba je dobar izvor masnih kiselina koje pospješuju opuštanje arterija i razrjeđivanje krvi. lako sadrži i natrij, celer ima posebno blagotvoran utjecaj jer sadrži tvari za koje se vjeruje da opuštaju stijenke krvnih žila.
Neka istraživanja pokazala su kako su ljudima s hipertenzijomsvakodnevne doze kalcija (800 mg) ili magnezija (300 mg) iznimno korisne. Također je važno istaknuti da neki ljudi bolje reagiraju na kalcij nego magnezij, a drugi obrnuto. Pokušajte uzimati dodatne količine kalcija tijekom jednog mjeseca.
Ako ne uočite znakove poboljšanja, pokušajte s magnezijem. Kalcij ćete također naći u prirodnim izvorima poput mlijeka, s malo masnoće ili bez nje, jogurta i sira. Mnoge vrste sjemenki, oraha, graha, mahunarki i tamnozelenog lisnatog povrća, sadrže i magnezij i kalcij.
Liječenje kod kuće:
- Usvojite zdrav način prehrane. Jedite mnogo voća, povrća i cjelovitih žitarica. Izbjegavajte slanu hranu i, kad god je to moguće, sol zamijenite začinima. Alkohol i kofein uzimajte u umjerenim količinama.
- Vježbajte redovito kako biste se riješili viška kilograma i pospješili protok krvi. Aktivnosti poput hodanja, trčanja vožnje biciklom i plivanja dugoročno snižavaju krvni tlak.
- Stres ne možete uvijek izbjeći. Znanstvenici vjeruju kako stres nije isključivo posljedica pretjeranog rada, već je uglavnom posljedica osjećaja bespomoćnosti, odnosno osjećaja da ne vladate situacijom. Sljedeći put kad osjetite da ste pod stresom, pokušajte najprije utvrditi, a zatim i ukloniti uzrok.
- Prestanite pušiti.
