Multipla
skleroza je bolest središnjeg živčanog sustava. Korijen problema čine
električni impulsi. U zdravom organizmu većina tjelesnih živaca izolirana je
masnom tvari koja se zove mijelin i koji omogućava učinkovit prijenos
električnih impulsa, živčanih signala. Multipla skleroza nastupa kad ovaj
zaštitni omotač zahvati upala koja ga na kraju na nekim mjestima razori
izazivajući kratki spoj u električnom protoku. Među mogućim posljedicama ovog
prekida je i gubitak mišićne koordinacije, poremećaj vida i nevoljno obavljanje
velike ili male nužde (inkontinencija).
Prvi
napad bolesti može se pojaviti već u ranoj mladosti. Može biti kratak i blag te
čak ostati nezapažen. Simptomi se, iz nepoznatih razloga, privremeno smire ili
nestanu, ali je vrlo vjerojatno da će se ponovno javiti, obično nakon dužeg
razdoblja latencije. Prvi razvijeni napad, se najčešće javlja između 20. i 40.
godine i traje sedmicama, a ponekada i mjesecima, dok se dalji napadi javljaju
u nepravilnim razmacima. Upale živaca uzrokuju stvaranje ožiljaka (skleroza),
pa učinci ovih ozljeda postaju trajni. Zbog ovih trajnih oštećenja kod većine
oboljelih od multiple skleroze dolazi do određenog stupnja ograničenosti
njihovih uobičajenih aktivnosti, dok manji postotak čak ostane vezano za
invalidska kolica.
Medicina razlikuje četiri oblika
multiple skleroze:
Dobroćudna.
Ovaj oblik bolesti označen je jednim napadajem, bez trajnog onesposobljavanja.
Najčešći simptomi su ukočenost udova i privremene tegobe s vidom izazvane
upalom vidnog živca.
Opetovana s oporavkom.
Ovaj i sljedeći oblik odnose se na opetovane cikluse napada i razdoblja
mirovanja bolesti. Ovaj oblik uključuje iznenadne i snažne, onesposobljavajuće
napade praćene razdobljima gotovo potpunog oporavka.
Opetovana s napredovanjem. Kod
ovog oblika napadi su manjeg intenziteta, i oporavak je nepotpun. Zbirni učinak
mnogih ciklusa napada vodi do određenog stupnja nesposobnosti za rad i
obavljanje svakodnevnih poslova i to je najčešći oblik multiple skleroze.
Kronična s napredovanjem.
Ovaj oblik multiple skleroze brzo onesposobljava i nema razdoblja oporavka.
Od
multiple skleroze dvostruko više obolijevaju žene.
Simptomi:
Prvi
napad je u većini slučajeva blag, traje svega nekoliko dana i praćen je dugim
razdobljem mirovanja bolesti, koje može trajati i godinama, prije sljedeće
epizode. Simptomi:
Slabost,
ukočenost jednog ili više udova,
svrbež,
osjećaj bockanja i težine, stezanje oko udova ili trupa,
tremor,
nestabilnost ili pomanjkanje ravnoteže ili koordinacije,
zamućen
ili dvostruki vid ili brzi, nevoljni pokreti očiju,
nevoljno
obavljanje velike i male nužde,
slabost,
osjećaj umora ili potpune iscrpljenosti.
Liječenje:
Multiplu
sklerozu je teško liječiti, zbog raznovrsnih simptoma koji se znatno razlikuju,
a izmjenjivanje napada i oporavaka čini praćenje toka bolesti i određivanje
učinkovitosti propisanog liječenja otežanim.
Kod
oboljelih od multiple skleroze, akupunktura smanjuje ukočenost udova i
opuštanje mišića te može stimulirajući živčane puteve, omogućiti da poruke
zaobilaze oštećena živčana vlakna.
Stoljećima
je primjena uboda pčela bila poznata za liječenje artritisa, a odnedavno i
oboljeli od multiple skleroze mogu ublažiti svoje tegobe apiterapijom, nazvanom
i liječenje pčelinjim ubodima. Preporučeno liječenje sastoji se od tri tretmana
bolnim ubodima (žive pčele) svake sedmice, tokom šest mjeseci. Apiterapija
stimulira imunološki sustav. Kad upaljeno područje ubode pčela i nastane
oteklina, prirodne tjelesne protuupalne tvari nastoje smanjiti oteklinu te
usput smanjuju i upalu koju je izazvala osnovna bolest.
Takođe,
ubod pčele, može biti djelotvoran i na druge načine - bogat je višestruko nezasićenim
masnim kiselinama koje nedostaju bolesnicima s multiplom sklerozom.
Liječenje
pčelinjim ubodima izaziva kratkotrajne nuspojave: svrbež, oticanje i kožno
crvenilo. Poznato je da u nekih ljudi izaziva smrtonosni šok, a u drugih tešku
alergijsku reakciju. Svakako o tome porazgovarajte s liječnikom prije nego što
počnete s liječenjem. Neki liječnici propisat će sami ubode ili će vas uputiti
nekom iskusnijem.
Često
kretanje i vježbanje ne mogu izliječiti multiplu sklerozu, ali se u svakom
slučaju preporučuje redovito vježbanje mišića radi sprečavanja atrofije.
što
veći opseg pokreta.
Pojedine
jestive namirnice mogu izazvati napade u nekih oboljelih od multiple skleroze.
U problematične namirnice spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, kofein, kvasac,
gluten, kečap, ocat, vino i kukuruz.
Postoje
brojne specijalne dijete koje pokušavaju opraviti neravnotežu masnoća kod oboljelih
od multiple skleroze. Do sada su dvije vrste prehrane pokazale najbolji učinak
na razvoj i liječenje bolesti: jedna povećava unos masnih kiselina, a druga
smanjuje unos zasićenih masti.
Dodatne
količine hranjivih tvari imaju važno mjesto u mnogim dijetama koje se
preporučuju oboljelima od multiple skleroze. Linolenska kiselina poznata je po
svojoj ulozi u reguliranju imunološkog sustava, smanjuje težinu napadaja
multiple skleroze i produžuje razdoblja mirovanja bolesti. Ulje pupoljke blagotvorno
je zbog svog specijaliziranog sadržaja masnih kiselina. Ovojnice živaca mogu
biti ojačane s 5 grama lecitina na dan (čuvanog na hladnom). Koenzim Q ili
CoQ10, u dozama od 30 miligrama dva do tri puta na dan, može pomoći stanicama
da iskoriste više kisika. Niacin može pomoći kod trnaca i ukočenosti.
lako
nepredvidiva priroda multiple skleroze otežava vrednovanje liječenja, brojni
lijekovi smatraju se učinkovitima. Među njima su beta interferon, koji može
smanjiti učestalost i težinu opetovanih napadaja; kortikosteroidi, koji mogu
skratiti napadaje i smanjiti upalu; baklofen i dantrolen koji smanjuju
spastičnost; te lijekovi za opuštanje mišića (mišićni relaksansi) koji smanjuju
ukočenost i bolove. Kortikosteroidi se često preporučuju za liječenje upale
očnog živca koja uzrokuje dvostruki vid ili nevoljne brze pokrete očiju koji
katkad prate multiplu sklerozu. Antivirusni lijek amantadin može povećati
izdržljivost organizma.
Neki
lijekovi usmjereni su specifično na mišićnu ukočenost, tegobe s mokraćnim
mjehurom i crijevima, tremorte osjećaj bockanja. Drugi su usmjereni na
imunološki sustav.
Uobičajen
test za multiplu sklerozu su evocirani moždani potencijali. Na stražnji dio
glave postave se elektrode koje bilježe električnu aktivnost koja se javlja kao
odgovor na vizualno pretraživanje promjenljivog uzorka šahovske ploče. Drugi
testovi uključuju prikaz nuklearnom magnetskom rezonancijom (MRI) i lumbalnu
punkciju.
