Jedete li često zbog
stresa ili iz dosade, kako biste se utješili ili nagradili? Ako je odgovor da,
riječ je o emocionalnom jedenju, koje nažalost ne rješava probleme. Nakon toga,
ne samo da emocionalni problemi ostaju, već se stvara grižnja savjesti zbog
prejedanja, a vrlo često i nakupljaju suvišni kilogrami.
Ako ste sami sebi
priznali da često posežete u frižider kada niste fizički gladni, prvi korak u
rješavanju emocionalnog prejedanja je naučiti prepoznati razloge koji nas na to
navode.
Idući put kada iznenada
osjetite potrebu za hranom, pokušajte sami sebe preispitati: "Jedem li
zbog gladi ili mi treba hrana za utjehu?".
Najlakše ćete prepoznati
da jedete zbog emocija kada često i iznenada posežete za grickalicama,
slatkišima i ostalom hranom koja vam neće dati osjećaj sitosti na duže vrijeme
kao što daje nutricionistički cjelovit obrok. Također, potreba za hranom koju
jedete zbog utjehe nikada ne prestaje, već stalno želite jesti iznova.
Prepoznajte
uzroke emocionalnog prejedanja
Ljudi jedu iz mnogo
različitih razloga. Da bismo zaustavili prejedanje dok zapravo nismo gladni,
potrebno je identificirati koje su situacije, mjesta ili osjećaji okidači
posezanja za hranom.
Iako se emocionalno
jedenje najčešće povezuje s neugodnim osjećajima, ono isto može biti potaknuto
pozitivnim emocijama, npr: proslavom sretnog događaja, nagrađivanjem za
postizanjem određenog cilja, itd.
Najčešći
uzroci emocionalnog prejedanja su:
1. Stres
Rijetko tko se u
današnjem ubrzanom načinu života može pohvaliti da nije pod stresom. Kad je
stres učestao i jak dovodi do visoke razine kortizola - hormona stresa, koji
izaziva iznenadnu želju za slatkom, masnom ili izrazito slanom hranom.
2. Hranjenje emocija
Hranjenje može biti način
da se privremeno stave na stranu neugodne emocije poput ljutnje, tuge, srama,
tjeskobe, straha i usamljenosti.
3. Dosada
Kada osjećate emocionalnu
prazninu ili dosadu te svaki osjećaj praznine upotpunjujete s hranom, to vas
samo kratko vrijeme odvraća od izvornog problema nezadovoljstva vlastitim
životom.
4. Socijalni utjecaji
Vjerojatno vam se desilo
da se nađete na nekom društvenom događaju gdje svi jedu, pa i vi posežete za
hranom bez obzira što uopće niste gladni ili ste malo prije jeli redovit obrok.
Npr: na obiteljskom ručku vas članovi obitelji potiču da stavite još jednu
porciju na tanjur, pa se ohrabreni time što svi jedu i vi pridružujete, iako
ste realno siti.
5. Loše navike
Dolaskom s posla doma, skoro svaki dan posežete u frižider, ne biste li time nadomjestili niz stresnih situacija koje ste doživjeli tijekom radnog dana. Ili npr: navečer prije spavanja vaši najbolji prijatelji su naslonjač i hrpa hrane koja vas okružuje.
Pronađite
druge načine kako "nahraniti" emocije
Kada ste opušteni,
odmorni i psihički stabilni, manja je vjerojatnost da ćete utjehu tražiti u
hrani. Sigurno ste primijetili kako vas nedovoljno sati sna tjera na pustošenje
frižidera. Zato bi redovito spavanje, vježbanje i opuštanje najmanje sat
vremena na kraju dana, trebali biti prioriteti, kako biste napunili baterije za
nove životne izazove.
Provođenje vremena s
pozitivnim ljudima ne treba zanemariti pod izlikom previše obaveza i problema.
Obaveza će uvijek biti, a ako sami ne odredite vrijeme za prijatelje i događaje
koji će vam život učiniti smislenim, teško ćete se riješiti negativnih emocija
i stresa.
Važno je osvijestiti što
vas čini sretnima i zadovoljnima u životu te si što češće priuštiti takva
zadovoljstva. Uz pregršt svakodnevnih obveza i malo slobodnog vremena, važno je
iskoristiti svaki trenutak kako biste zadovoljili svoje želje i lakše
prebrodili dnevnu rutinu. Najčešće su to male stvari koje ne koštaju ništa:
igranje s kućnim ljubimcima, 15 minuta drijemanja, šetnja s dragom osobom,
jutarnja meditacija, mirisna kupka na kraju radnog dana, motivirajući kućni
trening, čitanje knjige koju već dugo planirate, opuštajući telefonski
razgovor…
Odgodite
trenutak emocionalnog hranjenja
U trenutku kada se javi
emocionalna potreba za hranom, odgađanjem jela na npr. 10 minuta, dajete sebi
priliku donijeti drugu odluku i još jednom razmisliti koji su razlozi
emocionalnog jedenja.
Kao što bi obično u
takvoj situaciji iznenadne potrebe za hranom u samo nekoliko minuta pojeli
tablu omiljene čokolade, čekanje pomaže shvatiti što nas je dovelo do takvog
stanja, pa makar nakon deset minuta ipak pojeli što ste naumili. U trenutku
odgađanja najbolje je kretati se, obaviti određenu obavezu ili prošetati, kako
biste odvukli pažnju s hrane.
Vježbanje,
uravnotežena prehrana i zdrav stil života
Redovito vježbanje će
potaknuti hormon sreće, pomoći u postizanju ili održavanju vitke linije te dati
osjećaj zadovoljstva. Kretanje, šetnje, trčanje s kućnim ljubimcem ili bilo
koji oblik tjelesne aktivnosti će vam dati energiju za lakše obavljanje obaveza
tijekom dana.
Uravnotežena prehrana ne
samo da će pomoći održati vitku liniju, već će vas učiniti zdravijima i
psihički zadovoljnijima što se podudara s izrekom: "Reci mi što jedeš i
reći ću ti tko si".
Što više kretanja,
dovoljno sna i boravka u prirodi zahtijeva organizaciju i disciplinu, ali se u
konačnici višestruko isplati. Nema ništa loše da s vremena na vrijeme
preskočite trening i pojedete cijelu čokoladu gledajući omiljenu seriju u
naslonjaču, ali problem je kada takvo ponašanje postane stil života i začarani
krug iz kojeg se teško izlazi.
Unaprijed
planirajte obroke tijekom dana
Jedan od načina da se
izbjegne nekontrolirano unošenje hrane u sebe je unaprijed odrediti npr. 5
obroka koje ćete jesti točno u određeno vrijeme tijekom dana. Pritom je uz
glavne obroke preporučljivo ne preskakati međuobroke poput jabuke ili banane,
jer upravo ti veliki razmaci između obroka daju prostora za unošenjem nezdrave
hrane koja vam uopće nije potrebna.
Dobro je izbjegavati
jesti obrok na mjestima gdje vam nešto poput npr. televizije, odvraća pažnju i
poželjno je ne raditi više dodatnih radnji dok jedete.
Što i koliko jesti ovisi
od osobe do osobe, njenim životnim navikama i dnevnom rasporedu, ali uvijek
vrijede zlatna pravila: "Više manjih obroka dnevno umjesto jednog
velikog" i "Unos hrane treba prilagoditi potrošnji kalorija".
Na kraju, najveći
argument prestanka emocionalnog prejedanja je da nam pojedena hrana neće
riješiti probleme, a samo će dodatno stvoriti grižnju savjesti i pokoju kilu
ili njih više.
