Ukoliko
do sada niste čuli za biljku moringa (lat. Moringa oleifera), pravo je vrijeme
da je dobro upoznate. Riječ je o biljci nativnoj za područje Indije i okolnih
zemalja, no izuzetno dobro uspijeva u gotovo većini tropskih i subtropskih zemalja
budući da spretno odolijeva suši. Ponekad joj tepaju kao „drvo života“ ili
„čudotvorno drvo“ što najbolje prikazuje koliko je ova biljka na cijeni, i to
već tisućama godina.
Tako
je moringa već dobro znana u ayurvedi i drugim tradicionalnim medicinama, no
zapadne zemlje prepoznaju njenu veličanstvenost tek unazad 50-ak godina. Koliko
je moringa svestrana i korisna čovječanstvu govori činjenica da se gotovo svaki
dio biljke uključujući lišće, sjemenke i plod nalik mahuni može koristiti i u
prehrambene i u terapijske svrhe. Pritom je iz raznih dijelova moringe do sada
popisano na desetke biološki aktivnih tvari, koje je, iskreno, teško i samo
pobrojati.
Nutritivno
bogatstvo moringe
Nutritivna
vrijednost je, u stvari, toliko impresivna, da se, u krajevima u kojim obitava,
razni dijelovi moringe nerijetko koriste za boostanje nutritivnog statusa kod
svih, ali osobito u pothranjene djece te zanimljivo i za poboljšanje produkcije
mlijeka u dojilja. Moringa je, općenito, u malo kalorija odličan borac protiv
malnutricije.
Iako
je svaki dio moringe prava riznica hranjivih tvari, nutritivno je možda
najcjenjenije njeno lišće. Tako u njemu možemo pronaći pravo bogatstvo proteina
te beta karotena koji nam služi kao prekursor za vitamin A, ali i vitamina C,
E, folne kiselinu te kalcija, željeza magnezija, mangana i kalija. Lišće
moringe ujedno obiluje brojnim antioksidansima osobito raznim polifenolima
(poput kvercetina i kempferola iz skupine flavonoida ili klorogenske kiseline
kao predstavnika fenolnih kiselina ), a za koje se vjeruje da su zaslužni za
njeno blagotvorno djelovanje. Nalaze se tu i glukozinolati poznati po
antikarcinogenom djelovanju.
Sjemenke
morine su, s druge strane, odličan izvor poželjnih masti uključujući
polinezasićenih masnih kiselina, ali i oleinske kiseline po kojoj je cijenjeno
maslinovo ulje. Nalaze se tu i steroli uključujući beta-sitosterol poznat po
povoljnom učinku na razinu kolesterola, ali i razne fitokemikalije poput već
spomenutog glukozinolata.
Plod
je na cijeni zbog sadržaja vlakana i proteina, a korijenje zbog sadržaja
alkaloida naziva moringinin kojem se pripisuje protuupalno djelovanje. Popis
blagovotvornih fitokemikalija moringe se nastavlja i dalje, ali ćemo ovdje
stati kako bi se ipak više posvetili njenim povoljnim učincima.
Zdravstvene
prednosti moringe
Zahvaljujući
impresivnom sadržaju bioaktivnih supstanci moringi se pripisuje čitav niz
blagotvornih učinaka na naše zdravlje pa u nekim kulturama ima čak status
panaceje. Protuupalno i antioksidativno djelovanje je možda najpoznatije
svojstvo, no to je tek dio priče. Tako tradicionalna medicina moringi pripisuje
antibakterijsko, antifungalno i antivirusno te analgetsko djelovanje, što
potvrđuje i moderna znanost te nadodaje i antikarcinogeni i potentni
neuroprotektivni učinak.
Nadalje
se kroz literaturu ističe blagotvorno djelovanje na zdravlje jetre, ali i srca
i krvnih žila (posebice zbog potencijalno povoljnog učinka na razinu ukupnog
kolesterola i triglicerida). Štoviše, neki autori smatraju kako moringa ima
potencijal biti od pomoći kod metaboličkog sindroma, djelomično i zato što može
povoljno utjecati na razinu glukoze u krvi, svojstvo koje se, posljednjih
godina, sve više istražuje.
Povoljan
učinak moringe na razinu glukoze je dobro dokumentiran
Moringa
ima dugu tradiciju upotrebe kao anti-dijabetičke biljke u Indiji i okolnim
zemljama, no u tom kontekstu, pažnju znanstvenika plijeni tek unatrag
dvadesetak godina od kada se intenzivno istražuje. Tako meta analiza objavljena
2021. godine u časopisu Molecules bilježi značajan povoljan učinak ekstrakta
moringe na razinu glukoze (ali i triglicerida i ukupnog kolesterola). Iako je
ova analiza potvrdila ono što tradicionalna medicina već dugo zna, valja
napomenuti da je riječ o analizi studija na dijabetičkim štakorima, zbog čega
se ipak valja okrenuti studijama provedenim na ljudima.
Među
njima svakako treba izdvojiti dvostruko slijepu, randomiziranu, placebo
kontroliranu studiju Gomez-Martineza i autora iz 2021. godine objavljene u
časopisu Nutrients. U studiji je sudjelovalo 73 ispitanika dobi 40 do 70 godina
s predijabetesom koji su kroz period od 12 tjedana uzimali ili prah lista
moringe (u dozi od 2400 mg dnevno) ili placebo. U skupini koja je koristila
moringu zabilježeno je značajno smanjenje u razini glukoze natašte kao i razine
glikiranog hemoglobina (HbA1c) u usporedbi s placebom. Autori su zaključili
kako moringa može poslužiti kao prirodan antihiperglikemijski agens.
Pažnju
plijeni i studija objavljenja 2014. godine objavljena u The Journal of Food
Science and Technology. U njoj je sudjelovalo 90 žena u postemenopauzi koje su
podijeljene u 3 skupine: placebo, skupina koja je dobivala prah lišća amarantha
te posljednja koja je dobivala prah lišća moringe. Nakon 3 mjeseca
intervencije, rezultati su pokazali značajno poboljšanje statusa antioksidansa,
ali i razine glukoze u krvi u skupinama koje su uzimale moringu odnosno
amaranth. Povoljan učinak na glikemiju je, ipak, bio najveći u skupini koja je
uzimala moringu, zbog čega su autori istakli kako ova biljka ima veliki
potencijal smanjiti nepovoljne promjene koje prate menopauzu.
Brojni
su autori proučavali mehanizam povoljnog učinka moringe i nekoliko je
predloženih mehanizama, koji su sumirani u radu Amhada i autora objavljenog
2019 godine u časopisu Phytotherapy Research. Njeni autori ističu kako ova
biljka zahvaljujući nevjerojatnim bioaktivnim supstancama koje sadrži ima
sposobnost inhibirati aktivnost enzima α‐amilaze
koji
inače razgrađuje škrob u jednostavne ugljikohidrate. Nadalje, čini se da
moringa može povećati iskorištenje glukoze u mišićima i jetri kao i povećati
lučenje inzulina, ali i osjetljivost stanica na njegove učinke. Takvim
sinergijskim djelovanjem moringa se nameće kao prirodan potporni način
regulacije glikemije odnosno održavanja normalne razine glukoze u krvi.
Sigurnost
upotrebe moringe
Moringa
se smatra sigurnom biljkom, čak i kada se koriste veće doze. Ipak, kod
određenih populacija se savjetuje oprez. Prije svega su to osobe s dijabetesom
koje su na antidijabetičkim lijekovima. Budući da može smanjiti razinu glukoze u
krvi takvim se pacijentima pri primjeni moringe savjetuje stručni nadzor i
prilagodba doze lijekova. Trudnice i dojilje su populacija kojima se općenito
ne preporuča primjena biljaka u dodacima prehrani pa tako ni moringe, dok svi
drugi mogu uživati u blagodatima koje ova biljka pruža.
