Lijeska, trava, pelud ili
čempres? Mnogo je sezonskih alergena koji mogu utjecati na zdravlje i
raspoloženje, a u nastavku teksta saznajte koji su najčešći kada je u pitanju
proljeće.
Alergija je
prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su
pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni mogu biti
različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze
dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi, prenosi
Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Može ih
imati svatko, bez obzira na dob, iako su najčešće kod osoba koje imaju
alergijske bolesti unutar obitelji, a na njih možeš posumnjati nakon -
ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja,
čujnog disanja i probavnih i/ili kožnih smetnji.
Najčešći alergeni u proljeće
Najčešći
klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice),
konjunktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i
kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam, a uobičajeni alergeni su
pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi kukaca te
tvari iz okoliša ili sastojci hrane, prenosi HZJZ.
Pelud je
najjači prirodni alergen. Mikroskopske je veličine (nevidljiv oku), a proizvode
ga biljke kako bi se mogle razmnožavati. Za nas je važna pelud koja se prenosi
putem zraka i koja može uzrokovati alergijske bolesti dišnog sustava. Peludna
zrnca su raznih oblika, veličina i lagana, a nošena vjetrom mogu se prenijeti
na udaljenosti i do nekoliko stotina kilometara od same biljke, prenosi Zavod
za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
Naravno,
ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim
namirnicama, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti
tijekom cijele godine, dok sezonska izloženost peludi rezultira sezonskom
pojavom alergija. Obzirom da smo sada u proljeću, neki od najčešćih alergena
karakteristični za spomenuto godišnje, koje možete provjeriti na peludnom
kalendaru, su:
Lijeska -
Jednodomno stablo ili razgranati grm. Zbog pripadanja istoj porodici, između
lijeske, johe i breze moguća je križna reakcija. Cvate prije listanja te se
smatra vjesnikom peludnih alergija.
Čempresi - Proizvode
pelud u velikim količinama. U kontinentalnim krajevima, pelud čempresa je
prisutan u zraku najčešće do lipnja, a na Jadranu kroz cijelu godinu. Čempres
se uzgaja kao dekorativno drvo
Joha - Uz
lijesku također pripada u „vjesnike“ peludnih alergija. U zraku kontinentalne
Hrvatske pelud se pojavljuje u slučaju blage zime već u siječnju. Postoji
križna reakcija s peludi lijeske i breze.
Jasen - Jasen cvate i lista istodobno, ovisno o vrsti. Cvatovi su vrlo intenzivnog mirisa pa se osim vjetrom oprašuje i kukcima te mu koncentracija peludi u zraku rijetko doseže visoku vrijednost.
Breza -
Proizvodi najalergeniju pelud među drvenastim biljkama. Cvjetovi muški su rese
(cvat) koje se formiraju ujesen dok se ženske rese pojavljuju u proljeće kad i
listovi.
Hrast - Ovo drvo
je sinonim čvrstoće, snage i otpornosti. Mnogi ga smatraju svojevrsnim vladarom
šume. Inače, hrast odlično podnosi zagađenja pa ga se često može vidjeti i u
urbanim sredinama. Često ga nazivaju i - „otac svih šuma".
Grab - Cvate kad
i lista te rijetko doseže visoke koncentracije peludi u zraku. Grab je široko
rasprostranjen i kao ukrasno drvo u hortikulturi. Sađen je u obliku visokih
živica za zaštitu od vjetra.
Platana - U novije
vrijeme sve se više pažnje posvećuje alergijama na pelud platana. S obzirom na
to da izvrsno podnosi smog platana je drvo urbanih područja. Cvjeta paralelno s
listanjem.
Trave - U mnogim
slučajevima su upravo trave uzročnici alergijskih reakcija. U gradovima se
redovitom košnjom travnjaka smanjuje koncentracija peludi u zraku.
Pitomi kesten -
Pitomi kesten se osim vjetrom oprašuje i kukcima. Pelud pitomog kestena
prisutan je u zraku krajem svibnja i tijekom lipnja te ne doseže visoku
koncentraciju.
Izrazito
osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj razini
peluda, većina osjetljivih osoba razvije ih pri umjerenoj, dok pri visokim i
vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviju simptome alergijske
reakcije, najčešće u vidu rinitisa. Stoga, osim peludnoga kalendara, pratiti
možete i peludne prognoze kako bi točno znali što očekivati kako i kojega dana.
Preporuke alergičnim osobama: Kako se zaštititi?
Informirajte
se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski
semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti.
Nakon
boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, otuširajte se,
operite kosu i presvucite odjeću kako bi spriječili unošenje peludi u prostor u
kojem boravite.
Četkajte i
operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud.
Redovito
uređujte svoju okućnicu i travnjake.
Ukoliko ste
alergičar, pri košnji travnjaka zaštite se, odnosno nosite masku za lice.
Izbjegavajte
šetnju pored i kroz zakorovljene površine.
Planirajte
odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje.
Uzimajte redovito terapiju propisanu od liječnika.
