Svima nam treba malo
ljubavi u životu, a jedan od načina da to ostvarimo je na stranicama vrijednih
ljubavnih romana. Pronašli smo neke od najpopularnijih romantičnih knjiga ikada
napisanih, na osnovu visokih ocjena mnogih ljubitelja knjiga. Knjige nas vode u
novi svijet, a ponekad nas natjeraju i da se zaljubimo. Izgubi se u nekoj od
tih živopisnih i nezaboravnih ljubavnih priča!
Romantičan, zabavan,
inspirativan i dirljiv roman „Tu sam pred tobom“ autorke Jojo Moyes, priča
priču o dvoje ljudi, koji upadaju jedno drugom u život i zauvijek u njemu i
ostaju. U prva tri mjeseca samo u Velikoj Britaniji, prodan je u više od
150.000 primjeraka.
„Lou Clark zna mnogo toga. Zna koliko je
koraka od autobuske stanice do njene kuće. Zna da voli praviti čajno pecivo i
zna da možda ne voli svog dečka Patricka. Ali ono što Lou ne zna, jeste da će
izgubiti posao, kao ni to da joj neznanje čuva zdrav razum.
Will Traynor zna da mu
je saobraćajna nesreća oduzela želju za životom. Zna da je trenutno sve oko
njega skučeno i neveselo, a zna i tačno kako tome stati na kraj. Ono što Will
ne zna, jeste da će u njegov život banuti Lou u vrtlogu boja. I nijedno od njih
ne zna, da će se međusobno zauvijek izmijeniti.“
Epski roman Margaret
Mitchell o ljubavi i ratu, osvojio je Pulitzerovu nagradu i bio inspiracija za
dva pisana nastavka i za jedan od najproslavljenijih filmova svih vremena. O
američkom građanskom ratu i njegovim posljedicama, napisani su mnogi romani.
Ali nijedan od njih ne odvodi nas u goruća polja i gradove američkog Juga, na
način kako to čini Prohujalo s vihorom, kreacijom zapanjujućih prizora i
uzbudljivih likova, tako živih da im cijelog života, pamtimo riječi i osjećamo
njihove strahove i čežnje. U dva glavna lika, samosvjesnoj i neodoljivoj
Scarlett i putenom i prezrenom Rhettu, Margaret Mitchell sažela je bezvremensku
priču o opstanku u najtežim uslovima i stvorila dvoje najčuvenijih ljubavnika,
nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u
bezbrižnoj mladosti na Tari, porodičnoj plantaži pamuka. Toj svojeglavoj
ljepotici zelenih očiju, zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i
šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva, najmanja su joj briga.
Ona je sebi namijenila zgodnog Ashleya Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u
svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie i Scarlettin
svijet se okreće naglavačke.
„Priča završava s nama“
hrabar je, srceparajući roman i toliko intenzivan da se osjećaš, kao da je
zario kandže u tebe i ne ispušta te iz stiska… Niko ne piše priče s toliko
emotivnog naboja, kao Colleen Hoover.“ – poručuje Anna Todd, autorka serijala
Poslije svega, bestsellera New York Timesa.
Lily Bloom, život nikad
nije mazio, ali uvijek se trudila pronaći sreću. Odrasla je u malom gradiću,
završila je studije i preselila se u Boston, te tamo započela vlastitu
karijeru, s nadom u svoj srećan završetak.
U Bostonu upoznaje Rylea
Kincaida, zgodnog neurohirurga, tvrdoglavog i pomalo arogantnog muškarca, koji
je osvojio njeno srce, svojom skrivenom nježnom stranom. Ryle je naizgled
savršen, ali ima jednu manu – on ne voli veze. Pa čak i kad Lily postane izuzetak
koji potvrđuje njegovo pravilo, i dalje je progoni pitanje šta je to čini
osobom, koja ga je uspjela osvojiti.
Mlada i samosvjesna
dizajnerka enterijera Ava O’Shea, ni ne sluti šta je čeka na prvom sastanku u
Zamku. Vjeruje da je riječ o običnim konsultacijama s nekim vremešnim bogatašem
iz provincije, ali njen život naglavačke okreće Jesse Ward, neopisivo privlačan
i bogat nasljednik raskošnog imanja. Ava nije svetica, niti mu se takvom želi
prikazati, ali svijet strasti i neslućene požude koji se otvara pred njom, u
trenu je pretvara u ovisnicu. Jesse je silno dominantan i prepun samopouzdanja,
ali i zastrašujućih tajni. Zavođenje se pretvara u igru živaca, sklapanje
mozaika, koji se Avi možda i neće svidjeti…
Zamislite da volite
nekoga koga nikad ne smijete da dodirnete… „Ova bolest je jebeni zatvor. Želim
da te zagrlim.“ Stela je lijepa,
pametna, odgovorna. Njen život se vrti oko spiskova i poštovanja pravila. Vil
je lijep, pametan i neodgovoran. Njegov život se vrti oko buntovništva i
prkošenja pravilima.
Ipak, ovo dvoje
tinejdžera imaju nešto zajedničko: cističnu fibrozu. Oboje su svjesni da su im
dani odbrojani i svako se bori protiv toga na svoj način. Stela pokušava da
objasni Vilu, koliko je važno da se pridržava tretmana i bori za svaki dah. Vil
pokušava da objasni Steli da je bolje živjeti stvarno makar i nakratko, nego
životariti godinu-dvije duže. Čini se da je kompromis nemoguć, s obzirom na
njihove različite prirode.
Osjećanja koja se rađaju
među njima ulivaju nadu. Međutim, Stela i Vil moraju uvijek da budu udaljeni
bar dva metra zbog opasnosti od unakrsne zaraze, koja bi bila pogubna za oboje.
Mogu li da ukradu neizlječivoj bolesti bar pola koraka, kad već ne mogu da se
drže za ruke ili zagrle, a kamoli poljube?
London, 2019. Život je
mazio Maksima Treveljana. Lijep je, plemićkog porijekla i imućan, te nikad nije
morao da radi i rijetko je spavao sam. Ali sve se mijenja kad ga zadesi
tragedija, zbog koje nasljeđuje porodičnu plemićku titulu, bogatstvo i posjede,
kao i odgovornosti koje idu uz to. Maksim nije spreman za tu ulogu i teško se
navikava na nju. Ali najteže mu je da potisne želju za tajanstvenom djevojkom,
koja je nedavno došla u Englesku i ne posjeduje gotovo ništa osim opasne i
mučne prošlosti. Uzdržana, lijepa i nadarena za muziku, ona je neodoljiva
misterija. Maksimova žudnja za njom pretvara se u strast, kakvu nikad nije
doživio. Ali ko je Alesija Demači? Može li Maksim da je zaštiti od opasnosti,
koja joj prijeti? A šta će ona učiniti kad sazna da i on ima tajne?
Ko će platiti cijenu
ohole muške opklade? Kad na premijeri pozorišne predstave upozna Jelenu,
zavodljivu glumicu, Petar, oženjeni i zgodni beogradski psihijatar, odlučuje da
je zavede i istraži da li je zaljubljenost vrsta psihoze.
Tako se Jelenin život
pretvara u psihološki eksperiment, a ona se ludo zaljubljuje vjerujući da je
pronašla čovjeka svog života. Jelenin dnevnik postaje hronika njihove ljubavi,
a Petrova bilježnica hladna analiza jednog istraživanja. Međutim, ko od njih
dvoje ispisuje vjerodostojnu priču? Da li je Jelena zaista pronašla savršenog
muškarca, a Petar savršeno zamorče? Ko je zanesen ljubavlju, a ko
manipulacijom, ko je u čijoj priči osvetnik, a ko žrtva sopstvene strasti?
Ukrštajući burne
događaje iz jedne nesvakidašnje veze sa njihovim interpretacijama u dnevničkim
zapisima, Simonida gradi svoj psihološki najsloženiji roman, a čitaoce do
posljednjih stranica ostavlja u neizvjesnosti o tome u kakvom će odnosu biti
vrhunac jedne strastvene ljubavi i ishod jednog okrutnog eksperimenta.
Ima li književnost
sposobnost da liječi? Silvija samo što nije napunila četrdeset godina i živi u
Parizu. Ima ljubavnika, Alena, oženjenog muškarca koji joj svake večeri
ponavlja istu priču, da bi je zadržao. Iako zna da njegova priča nije tačna,
ona svaki put iznova dolazi u iskušenje da mu povjeruje.
Međutim, najbolja
prijateljica je ubijedi da ode kod zagonetnog terapeuta, koji liječi pomoću
književnosti. Čitajući razne knjige Silvija će naučiti dragocjene lekcije.
Naučiće da prepozna vlastita ograničenja i slabosti, i da im se suprotstavi,
kako bi poboljšala kvalitet svog života. Znaće da prepozna novu ljubav, kada joj
ona zakuca na vrata i da se izbori za nju, uprkos ukorijenjenim navikama i
potrebama.
Ova knjiga nam pokazuje
da sa pogrešnom osobom i sami postajemo nezadovoljni, kao i da nam život uvijek
pruža drugu šansu, samo treba pronaći pravu knjigu. Neke dođu kao melem na
ranu, neke dovode do pročišćenja, neke uspijevaju da nas razvesele, a neke
pomažu da se izborimo s tugom.
Sjećanje nije zapečaćena
konzerva, koju po potrebi otvorimo i zateknemo uvijek isti sadržaj; ono
preobražava prošlost, upisujući mu sadašnje znanje, iskustvo i osjećajnost.
Zato priču o prošlom (a svaki trenutak je već prošlost; prokletstvo vremena je
upravo u tome što rijetko uspijevamo da uhvatimo i proživimo trenutak, neponovljivost
i punoću sadašnjosti, bez tereta prošlosti i neizvjesnosti budućnosti), dakle
govor o bilo čemu, treba uzeti sasvim uslovno, kao mješavinu malo nehotičnih
laži, malo stvarnog zaborava, malo dodvoravanja vlastitoj taštini, i sasvim
malo iskrenosti, sve stopljeno u pitku cafe creme, u koju umjesto šećera sipamo
gomilu spletki.
Ovaj roman o ljubavi,
odrastanju i dubokoj složenosti porodičnih odnosa, prije svega govori o tome da
kroz život uvijek treba koračati udvoje.
„Bilo da je posredi
nježnost između muža i žene ili privrženost između oca i kćeri, Sparks je
majstorski ovladao umjetnošću ljubavi.“ Associated Press
Proza sestara Bronte nije samo prepuna emocija, ona je neposredna i provokativna. Šarlot i En prve su se bavile intrigantnim temama – bar kada su žene u pitanju – o samopoštovanju žena, o ženama koje moraju da rade da bi preživjele, o zarobljenosti u braku u kojem su zlostavljane. En Bronte pisala je možda i najmodernije, brinući za položaj i socijalni status žena, naročito guvernanti; Emili Bronte je, s druge strane, opisala neka od najintenzivnijih osjećanja i iskustava, a rijetko je napuštala svoja četiri zida. Za mnoge, one su prvi put upoznale žene (i ne samo žene) sa onom drugom, mračnijom stranom srca.
ultra.ba