Živjeti punim plućima, moguće je
ako cijenimo ono što imamo, šta smo i šta smo proživjeli. Umjetnost osjećanja
kompletnosti takođe nam omogućava da budemo preduzimljivi, istraživači boljih
životnih puteva sa potrebnom snagom koju daju iskustvo i ljubav prema sebi.
Malo je psiholoških stanja koja su toliko moćna i ispunjavajuća.
T. S. Elliot je govorio da je
punoća za kojom čezne ljudsko srce uvijek dostupna. Ipak, mi to ne vidimo. Ne
znamo kako da dostignemo tu dimenziju, jer u mnogim slučajevima ne uspijevamo
da shvatimo osnovni aspekt: punoća teče u nama samo kada se riješimo suvišnog.
Radi se o razumevanju da imamo više
nego što mislimo. Moramo ostaviti po strani strah od gubitka određenih ljudi
ili stvari da bismo otkrili da ponekad možemo živjeti dobro bez bijega od
stvarnosti. Napokon, potpuno živjeti je kao da se probudite svesni ko ste da
biste živjeli sa većom ravnotežom.
Često se kaže da ova dimenzija
dolazi u preciznoj fazi našeg životnog ciklusa, što je proizvod zrelosti.
Poslednjih godina pažnja se usredsredila na deceniju između 50 i 60 godina u
kojoj je, vjerovatno, dostignut najviši stepen psihološkog blagostanja.
Međutim, željeli bismo da naglasimo
da što se tiče starosti, ništa nije apsolutno. Svako svojim tempom dostiže
vrhunac ličnog razvoja i ispunjenja. Drugi, s druge strane, to nikada ne
dostignu.
Živite punim plućima, živite u ravnoteži i ličnom zadovoljstvu
Potpuni život ne znači doći do
vrha piramide potreba Abrahama Maslova, mjesta gdje boravi samoostvarenje, i misleći
da se sve tu završava, da smo konačno postigli sreću.
U stvarnosti, život je put: to
znači biti aktivan dio životnog toka, osjećati se snažno i sposobno za
suočavanje sa događajima.
Stoga nije pitanje dimenzije ličnog
razvoja koju je lako dostići ili osvojiti. Sada više nego ikad, socijalna
psihologija istražuje naše unutrašnje resurse da bismo postigli blagostanje.
Daniel Kahneman, psiholog sa
Univerziteta Princeton, često kaže da veći dio ovog istraživanja predstavlja
neobičan problem: ljudi ne znaju kako tačno da definišu sreću. U studiji koju
je sproveo i objavio u časopisu "Science" pokazao je vrlo zanimljivu
činjenicu.
U svom radu, dr Kahneman nam je
pokazao da ljudi u prosjeku znaju da novac ne donosi sreću. Takođe znamo da se
sreća razlikuje od ličnog ispunjenja. Ipak, većina nas teži upravo ovoj
dimenziji: da se osjećamo ispunjenim, u ravnoteži sa sobom i sa životom.
Tajne života
Živjeti punim plućima suprotno je
od praznog života. Ovo poslednje stanje
se javlja kada se čovjek obeshrabri, kada strepi i osjeća se sam. Jasno je da
ćemo se na neki način uvijek morati nositi sa ovom psihološkom stvarnošću.
Pa ipak, osoba koja se svakodnevno
trudi da živi u potpunosti, u stanju je da
bolje upravlja svojim životom. Pa da vidimo kako da dostignemo i
razvijemo ovu dimenziju.
Mi nismo ono što radimo, mi smo ono što nosimo u sebi
Rijetko postavljamo sebi pitanje:
"Šta nosimo u svom biću?". Često se definišemo prema onome što
radimo (ja sam medicinska sestra, mehaničar itd.) Ili prema onome što smo
iskusili. Međutim, da bismo živjeli u potpunosti, bilo bi poželjno biti svestan
šta definiše našu ličnost:
"Ja sam strast, optimizam,
odlučnost, saosećam sa svojim poslom, volim svoju porodicu i sviđa mi se ko sam i šta sam postigao".
Osjetimo se živima "ovdje i
sada"
Potpuno življenje je put i prije
svega stav. To znači da nam je jasno šta nosimo u sebi i da dobro koristimo
sadašnjost, "ovdje i sada".
