Srpska pravoslavna crkva i njeni
vjernici danas obilježavaju praznik Svetog Kirjaka, u narodu poznatiji i kao
Miholjdan. Prema narodnom vjerovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja
je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni
i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko leto.
Sveti Kirjak je rođen u Korintu
krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških
vrlina.
Čitajući Sveto pismo, veoma rano je
počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom
odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o
monaškom životu.
Boravio je u više manastira gdje se,
posvetivši se hrišćanskoj veri, i borio protiv jeresi. Predanje kaže da je bio
krupan i snažan čovjek, iako je cio život proveo u strogom postu.
Pred kraj života boravio je u
monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po
zalasku sunca.
Kirjaka su monasi poštovali kao
iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživeo je 109 godina i upokojio
se 557. u pustinji gdje je proveo starost i posljednje godine života.
U pravoslavnom kalendaru se na ovaj
praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i
objašnjenje za naziv praznika.
Na današnji dan smjenjuju se ljeto i
jesen, pa su oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i verski praznik
poznati kao Miholjsko leto.
Stari ljudi vjeruju da na Miholjdan
ne treba obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično jer, kako kažu,
treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i
hladnoću.