Sadrži vitamine A, C, E, K i
niacin u značajnim količinama, od minerala tu su kalij, bakar, mangan, magnezij
i fosfor. Kao i većina voća, vrlo dobar su izvor vlakana, a velik dio zasluga
za zdravlje dolazi od obilja antioksidanata koje sadrže
Postoji li netko tko može odoljeti
marelicama? Njihovoj slatkoći, baršunastoj koži i privlačnom mirisu. Smatra se
da potječu iz Kine, odakle su se prvo udomaćile u Armeniji (botaničko ime je
Prunus armeniaca), a potom se proširile po svim kontinentima, osim po
Antarktici. Glavni proizvođači danas su Italija, Španjolska, Grčka, Turska...,
u što se možemo uvjeriti čitajući deklaracije na kutijama uvoznog voća.
Marelice pripadaju porodici ruža,
rodu Prunus, i bliske su rođakinje breskve, šljive, badema. Plodovi su im žuti,
narančasti, pa i crveni, na dijelovima koji su bili najizloženiji suncu. U sto
grama ploda marelice ima samo 48 kalorija, ovo je voće 86 posto voda, 11 posto
ugljikohidrat, jedan posto protein i manje od jedan posto masnoća. Jedemo ih
svježe i sušene, svi obožavaju džem od marelica, čest su sastojak slastica.
Za
nepce i za zdravlje
Poznate su mnoge zdravstvene
dobrobiti marelice. Može pomoći u tretiranju loše probave, zatvora, bolova u
uhu, groznice, kožnih bolesti, anemije. Nadalje, može biti od pomoći u
poboljšanju srčanog zdravlja, snižavanju razine kolesterola, sprečavanju slabljenja
vida, skidanju suvišnih kilograma, ublažavanju dišnih tegoba, jačanju kostiju,
liječenju dišnih tegoba te u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu. Smatra
se da je odlična za njegu kože, pa je čest sastojak kozmetičkih proizvoda.
Je li moguće da jedno voće, ma
koliko lijepo i ukusno bilo, ima toliko djelovanja? Ako se pogleda sastav
marelice, odgovor glasi: moguće je. Marelica sadrži vitamine A, C, E, K i
niacin (B3) u značajnim količinama, kao i druge vitamine u tragovima (manje od
pet posto preporučenog dnevnog unosa), a od minerala tu su kalij, bakar,
mangan, magnezij i fosfor. Kao i većina voća, vrlo dobar su izvor prehrambenih
vlakana, a dobar dio zasluga za zdravlje dolazi od obilja antioksidanata koje
sadrže.
Moć
antioksidanata
Uz vitamine C i A, odnosno,
beta-karoten koji je njegov prekursor, marelice sadrže i druge važne
antioksidante. Spomenimo moćni likopen, jedan od karotenoida, pigmenata koji
voću i povrću daju žutu, narančastu i crvenu boju. U sastavu marelica je i
mnoštvo flavonoida. Prehrana bogata flavonoidima i drugim tipovima polifenola
povezana je sa smanjenjem pojavnosti srčanih bolesti kod ljudi, kao i s drugim
zdravstvenim dobrobitima. Neki od antioksidanata u sastavu marelice su
kvercetini, proantocijanidini, katehini, epikatehini, galična kiselina, kavena
kiselina, kumarična kiselina, ferulična kiselina. Zaslužni su za neke od
specifičnih učinaka koje možemo zahvaliti marelicama, a njihovim navođenjem tek
ćemo malo zagrepsti u golemo područje zdravstvenih dobrobiti antioksidanata.
Čuvarice
vida
Marelice su bogate karotenima i
ksantofilima, biljnim pigmentima za koje znanstvenici smatraju da mogu pomoći u
zaštiti vida od štete uzrokovane starenjem. Primjer je lutein, jedan od
pripadnika skupine ksantofila, koji, pokazuje se, ima sposobnost zaštite
mrežnice, dijela oka u kojem se svjetlosni signal pretvara u električni impuls,
od štete uzrokovane plavim svjetlom. Nadalje, znanstvenici su dokazali vezu
između redovitog jedenja voća i manjeg rizika za gubljenje vida sa starenjem;
ovo je primijećeno kod ljudi koji jedu tri ili više serviranja voća svaki dan.
Tri porcije voća u jednom danu mogu izgledati puno, ali nije tako. Banana
ujutro, nekoliko marelica za međuobrok, jogurt kojem ste dodali pola šalice
bobičastog voća – i to je to.
Štite
od upale
Ovo je voće i snažan prehrambeni
izvor katehina, široke skupine flavonoida kakve sadrži i zeleni čaj. Iz jedne
jedine marelice, koja prosječno teži 35 grama, dobit ćete čak četiri do pet
grama katehina, fitonutrijenta koji ima moćno protuupalno djelovanje.
Znanstvenici su otkrili da katehini mogu potisnuti aktivnost enzima
ciklooksigenaza-2 (COX-2), što je jedan od kritičnih koraka u upalnom procesu.
Dosadašnja su istraživanja pokazala da hrana bogata katehinima može zaštititi
krvne žile od štete izazvane upalom, što vodi i do bolje kontrole krvnog tlaka.
Kontrola
kolesterola
Visok udio prehrambenih vlakana u
marelicama većini ljudi pomaže u podržavanju zdrave probave. Oko polovice
vlakana iz marelice topivo je u vodi, a taj oblik vlakana može pomoći u kontroli
razine kolesterola u krvi.
Pazite
na boju i čvrstoću
Marelice su svojevrsni glasnici
ljeta, a njihova se sezona u Hrvatskoj proteže kroz lipanj, srpanj i kolovoz.
Kako biste dobili najbolje od njih, iskoristite ljeto i navalite na zrele,
slatke plodove. Kod kupnje birajte plodove bogate narančaste boje, izbjegavajte
blijedožute. Plodovi trebaju biti blago mekani, ako su prečvrsti to može biti
znak da nisu dozorili na grani, a voće koje je dozorilo na grani uvijek ima bolji
okus od onog koje sazrijeva nakon berbe. Uostalom, zrelo voće bogatije je
antioksidantima.
Odlične
su i sušene
Popularna tradicionalna zdrava
grickalica sušene su marelice koje imaju intenzivniji okus od svježih plodova.
Odličan su izvor vitamina A i E, kalija i željeza te vlakana. Organske sušene
marelice mogu imati smeđu boju koju dobivaju sušenjem na suncu. Komercijalno
uzgojene i sušene marelice mogu biti tretirane sumporovim dioksidom (oznaka
E220) koji se koristi kako bi se spriječio razvoj plijesni i produljio rok
trajanja proizvoda. Sumporov dioksid je na listi alergena, a osim toga, kod
osjetljivih osoba može izazvati glavobolju i mučninu. Dnevna doza koju ne bi
trebalo prekoračiti je 0,7 mg sumporovog dioksida po kilogramu tjelesne težine.
Što se tiče preporučene količine
sušenih marelica, treba uzeti u obzir računicu prema kojoj pola šalice suhog
voća odgovara cijeloj šalici svježeg voća, jer sušeno je voće bogatije šećerom
i kalorijama od svježeg. Sedam do osam sušenih marelica na dan bit će i više
nego dovoljno.
Kod nekih ljudi jedenje veće
količine sušenih marelica zbog visokog udjela vlakana može izazvati plinove i
značajno ubrzati probavu. I zato je važno ne prekoračiti preporučenu količinu.
Osim ako niste potpuno sigurni u
njihovo porijeklo, preporučuje se sušene marelice prije jela oprati. Osušite ih
na zraku prije spremanja u hladnjak.
Koštice
marelica
Koštice marelica u nutritivnom
smislu slične su orašastim plodovima - bogate su zdravim masnoćama, sadrže
vlakna i željezo. U nekim područjima središnje Azije i Sredozemlja zamjena su
za bademe, čije su marelice, kako smo vidjeli, bliske rođakinje. Njihovo ulje
široko se primjenjuje u kozmetici.
Smatra se da njihov aktivni
sastojak amigdalin pomaže u liječenju raka i uništavanje kanceroznih stanica, a
neki ga proizvođači nazivaju vitaminom B17. No, antikancerogeno djelovanje
amigdalina nije dokazano, ali poznato je da se ovaj spoj pretvara u opasni
otrov cijanid i to vrlo brzo nakon jedenja, već u želucu. Tijelo može preraditi
male količine cijanida, no jedenje većih količina može biti kockanje sa
zdravljem, jer mogu biti vrlo opasne te u najtežim slučajevima imati smrtni
ishod. Dansko istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da je sigurna količina
za odraslu osobu 0,37 grama, odnosno tri manje koštice. Prekoračivanje može
izazvati nuspojave kao što su vrtoglavica, mučnina, povraćanje. Kod osoba koje
uzimaju puno vitamina C mogućnost trovanja je povećana.
e