Otkrivamo zbog
čega su ljudi skloni da nešto previše primaju k srcu i kako emocionalnu
osetljivost pretvoriti u prednost…
Kada drugarica
zaboravi da vam čestita rođendan, da li mislite da je zauzeta ili ste opsednuti
idejom da nešto ne štima u vašem prijateljstvu? Kada vam na poslu kažu da nešto
niste dobro uradili, da li odmah upadate u dubiozu s mišlju da imaju nešto
lično protiv vas?
„Znam da je
ponekad smešno, ali mene takve stvari povređuju. Bliski prijatelji me razumeju,
ali ponekad ih moja osetljivost iznervira“, poverila nam se bankarka Tijana P.
koja često upada u emotivnu razdražljivost.
Hipersenzitivnost
Tijana nije
jedina. Prema istraživanjima pionirke ove oblasti dr Ilejn Aron, oko 20 odsto
američke populacije okarakterisano je kao hipersenzitivno. Uzmimo u obzir da se
ta istraživanja mahom odnose na napredne zemlje. U Srbiji ne postoje zvanični
podaci.
Hipersenzitivnost
predstavlja pojačanu osetljivost u vidu emocionalnog reagovanja na događaje i
situacije koje smatramo neugodnim. Visokoosetljive osobe su takve od samog
rođenja.
Ipak, u vremenu u
kojem danas živimo i pod pojačanim pritiskom, rastrzani između želja,
mogućnosti i očekivanja, moguće je da u nekom delu života osetimo
hipersenzitivnost čak i kada u svojoj biti nismo takvi. Na to utiču poslovno
okruženje, prijateljski odnosi, finansijska situacija ili krize na globalnom
nivou. Ženama je u ovom smislu teže zato što su podeljene između uloge supruge,
majke i ćerke, poslovne žene i ljubavnice. A kada na sve to dodamo čuvene
hormone, često se nalazimo u emotivnom minusu.
„Svakom od nas
desi se da u različitim situacijama ispoljavamo neke simptome ili osobine koje
smatramo da ne posedujemo stalno. Na primer, iako sebe vidimo kao veoma
otvorenu osobu, može nam se desiti da, pod uticajem raznih faktora, u nekoj
situaciji budemo jako stidljivi i rigidni. Ista stvar je i sa preosetljivošću -
iako je to urođena osobina, pod različitim životnim okolnostima može da se desi
da burnije reagujemo na neke događaje i primetimo da nas pogađaju više nego
obično. Stres najčešće izaziva slabljenje našeg organizma, kako tela tako i
uma, pa nije začuđujuće da u izrazito stresnim situacijama pokažemo znake
preosetljivosti“, objašnjava Ana Odabašić, diplomirani psiholog, jedna od
osnivačica Stimulusa, udruženja studenata psihologije pri beogradskom
univerzitetu
Blagoslov i prokletstvo
Hipersenzitivnost
ne predstavlja psihološki poremećaj, niti se leči. Ova osobina donosi mnogo
pozitivnih iskustava: kao sposobnost da brzo uvidimo kakva atmosfera vlada
negde, shvatimo suptilne signale prilikom donošenja neke odluke, razvijemo
saosećanje i empatiju za druge. Postoje i loše strane.
„Ukoliko preterano
emotivno reagujemo, dešava se da se nađemo u situaciji da uradimo ili kažemo
neke stvari koje inače ne bismo ili koje smatramo preteranima. To se obično
pokaže kada dođe do nekih neslaganja u vezi, što može uplašiti partnera. Isto
tako, ako nam se desi da burno reagujemo na situaciju kada nam drugarica u
poslednjem trenutku otkaže dogovor ili kasno odgovori na poruku koja je bila
hitna, to može dovesti do svađe i imati nepovoljan uticaj na prijateljstvo.
Posebno kada se ovakve situacije često ponavljaju“, ističe Ana Odabašić.
Poslovni odnosi
„Zbog toga što
mislim da me ne cene dovoljno na poslu, umem da poludim zbog neke druge sitnice
i onda nastane neprijatna situacija“, poverila nam se Sanja K.
Hipersenzitivnost
nekada utiče na poslovne odnose i u toj sferi bi trebalo biti gospodar svojih
emocija. „U poslovnom okruženju važno je da ostanemo staloženi i pribrani u
najrazličitijim situacijama, kao i da budemo u stanju da odvojimo privatan
život od poslovnog. Saradnici i poslodavci mogu imati nedostatak razumevanja za
naše ,ispade’, a to u nekim slučajevima ima posledice poput narušavanja grupne
kohezije na poslu pa čak i otkaz“, objašnjava Ana.
Korisna upotreba emocija
Najbolji način da
pobedimo jeste da se suočimo sa osetljivošću i da je prihvatimo i usmerimo u
pozitivnom pravcu. „Trebalo bi iskoristiti njene pozitivne aspekte. Saosećanje
i empatiju za druge upotrebiti da im pomažemo, a sposobnost da intenzivno
proživljavamo različite sadržaje najbolje je pretočiti u neki vid umetnosti
(pisanje, slikanje, bavljenje muzikom…).
Preventiva
Jedna od važnijih
stavki jeste da vodimo računa o svom fizičkom zdravlju. Većina negativnih
psiholoških sadržaja ili se ispoljava u vidu ili nastaje usled neadekvatnog
fizičkog zdravlja. Kao određene mere predostrožnosti trebalo bi da obezbedimo
sebi dovoljno kvalitetnog sna, zdravu i regularnu ishranu tokom dana kao i
ograničeno unošenje kofeina.
„Važno je smanjiti
stres kome se svakodnevno izlažemo. U rasporedu svojih obaveza treba ostaviti
malo ,praznog hoda’, kako bismo sebi dali oduška i oslobodili se rada pod
pritiskom, pronaći neki miran i tih kutak u kome ćemo moći da se posvetimo samo
sebi, truditi se da budemo okruženi prirodom i njenim lepotama makar i
nakratko“, savetuje psihološkinja Odabašić.
Otkrijte da li ste hipersenzitivni
Neki od
pokazatelja preosetljivosti jesu visoka osetljivost na fizičke i/ili emotivne
stimuluse i činjenica da se lako osetimo preplavljenima velikom količinom
informacija. Takođe, veća je verovatnoća da hipersenzitivne osobe pate od
astme, ekcema ili različitih alergija. Dr Ilejn Aron sastavila je upitnik koji
otkriva da li spadamo u preosetljive osobe, a neka od pitanja se odnose na to
da li smo podložni uticaju osećanja drugih, koliko su muzička i umetnička dela
u stanju da nas dirnu, da li nas uznemiruju jaki zvuci ili haotične scene...
Pogledajte na http://www.hsperson.com/test/highly-sensitive-test
Autor: Marija
Radojković
elle.rs