Ljepota
je dar koji nam priroda daje, ali i oduzima. Bitka je to koju vodimo od
pamtivijeka i koja uvijek završava pobjedonosnim pokličem prirode i
nezaustavljivim procesima starenja. Ne čudi stoga da upravo u prirodnoj
kozmetici pokušavamo naći sveti gral i otkriti tajnu ljepote, tog varljivog
ideala punog iluzija
Postalo
je uobičajeno da se uz kozmetičke proizvode redaju pridjevi poput “bio”, “eco”,
“natural”, “organic”. Prije nego što posegnete za takvim proizvodom, budite
oprezni i oboružajte se osnovnim informacijama jer takve tvrdnje često ne odgovaraju
stvarnom stanju. Zbog slabe ili nikakve zakonske regulative vezane uz
kozmetiku, pod “prirodno” se može kategorizirati već i onaj proizvod koji
sadrži tek 1% prirodnih sastojaka, prenosi StoryBOOK.
Kako
biste se uvjerili da proizvod zaista sadrži ono što je na njemu navedeno,
obratite pozornost na certifikate. Razlikujemo one koji zastupaju prirodnu
kozmetiku, poput njemačkog BDIH-a, i one koji zastupaju organsku ili
ekokozmetiku, poput britanske Soil Association. Zajedničko im je to što
zahtijevaju sastojke isključivo prirodnog podrijetla, zabranjuju korištenje ili
uzgajanje genetski manipuliranih biljaka, kao i testiranje samih sastojaka i
konačnog proizvoda na životinjama, a prilikom dobivanja sirovina zahtijevaju
minimalno ugrožavanje ekosustava.
Korak
dalje idu upravo organski ili ekocertifikati, poput spomenutog Soil
Associationa, koji u proizvodima zahtijevaju minimalno 70-95% ekološki
dobivenih sastojaka, što znači da se prilikom njihova uzgoja strogo zabranjuje
upotreba pesticida i herbicida. Svaki certifikat ima različita mjerila pa se
dobro informirajte, obavezno čitajte sastojke i oslanjajte se isključivo na
strogost certifikata, a ne na pojmove poput “organski”, “biološki” i
“ekološki”. Oznake kao što su “bio”, “eco”, “natural” uopće nisu zaštićene i u
većini slučajeva služe samo zavaravanju kupaca. To posebice vrijedi za američke
certifikate, uz iznimku certifikata OTCO, koji se nikako ne mogu uspoređivati
s visokim europskim standardima zbog labavo definiranih kriterija proizvodnje.
Kako
biste iskoristili sve blagodati prirodnih proizvoda, poštujte njihov rok
trajanja. Obično je to od 6 do 12 mjeseci od otvaranja, ali rok može biti i
znatno kraći. Obratite posebnu pozornost na datum isteka valjanosti proizvoda
ili na simbol otvorene posudice koji se nalazi na ambalaži. Trajnost prirodne
kozmetike ne ovisi samo o sastavu, nego i o ambalaži. Ovu vrstu kozmetike sve
češće nalazimo u posebno dizajniranim, hermetički zatvorenim posudicama koje
funkcioniraju na principu pumpice. Takva ambalaža omogućuje optimalno
doziranje i štiti sadržaj od kisika, vode, bakterija i gljivica. I vi možete
pridonijeti trajnosti tako što ćete proizvode dobro zatvarati, držati ih na
tamnom i hladnijem mjestu, a u posudicu posežite posebnim štapićem ili savršeno
čistim prstima.
Prirodna
kozmetika u pravilu se konzervira prirodnim konzervansima, kao što je
alfa-tokoferol, odnosno vitamin E, antioksidans koji se dobiva iz cjelovitih
žitarica, rižinih klica i biljnih ulja. U upotrebi su često i propolis, etilni
alkohol, cinkov-oksid, CO2 ekstrakt ružmarina, CO2 ekstrakt šumskog lišaja,
ekstrakt sjemenki grejpa te konzervansi na bazi eteričnih ulja pod nazivima
biopein, neopein, suprapein… U ekološkoj i organski certificiranoj kozmetici
dozvoljeno je korištenje sintetičkih, ali potpuno neškodljivih sastojaka. To su
najčešće dehidrooctena kiselina i benzilni alkohol, čija mješavina daje
učinkovit konzervans koji ne mijenja konzistenciju i miris proizvoda.
Jeste
li znali da i potpuno prirodni sastojci mogu prouzročiti iritacije i alergijske
reakcije? Pri vrhu liste je lavanda za koju je u svibnju 2014. Švedska agencija
za kemikalije (SCA) predložila posebno zdravstveno upozorenje, koje je kasnije
usvojila i Europska unija. Tako će od 2018. proizvodi koji sadrže lavandu
morati nositi posebno upozorenje o njenoj potencijalnoj štetnosti. Kao najčešći
okidači alergija, lavandi se pridružuju kamilica, ulje čajevca, jasmin,
metvica, ružmarin, kadulja, klinčić, ekstrakt zelenog čaja, soja, cimet i
njegovi derivati, kikiriki, orašasti plodovi, sjemenke suncokreta, arganovo
ulje, citrusi, kozje mlijeko, lanolin (masnoća životinjskog podrijetla koja se
dobiva s ovčje vune).
Ako
se još uvijek dvoumite oko prednosti prirodne kozmetike, podsjetit ćemo vas
kako sintetička kozmetika možda izvrsno djeluje na kraći rok, ali dugoročno
uvijek pobjeđuju prirodni pripravci. Sintetski hi-tech proizvodi će nakon nekog
vremena kožu ulijeniti, dok će dulja upotreba koži ugodnih prirodnih sastojaka
pomoći u očuvanju i poticanju prirodnih zaštitnih procesa kože. Ovisno o
potrebama i tipu vaše kože, majka priroda propisat će biljni recept samo za
vas. Zašto ga ne biste iskoristili?