Ideja je prvo krenula od starih Grka i
Rimljana, ali je polako bila zaboravljena. Zatim se ponvno rodila u Americi i
službeno se obilježava od 1911. godine.
Stari Grci i
Rimljani imali su svoje festivale na kojima su slavili majke i majčinstvo. U
Grčkoj, svako proljeće održavao se festival posvećen majki i božici Rhei, koja
je prema grčkoj mitologiji bila majka bogova. Rimljani su također održavali
proljetni festival, Hilariu, koji je slavio majku svih bogova., kako piše
24sata.
No njihova
tradicija se vremenom izgubila te se ponovno uspostavila tek 1858. u Americi
inicijativom hrabrih žena. Ann Reeves Jarvis 1858. godine organizirala je
Mother’s Day Work Club, to jest skupove majki kojima je cilj bio poboljšanje
sanitarnih uvjeta te smanjenje stope smrtnosti kod dojenčadi. Ann je pokrenula
ove skupove i zbog vlastitog iskustva. Naime ona je rodila trinaestero djece,
ali samo je četvero živjelo do odrasle dobi.
Potreba za
slavljenjem majčinstva jačala je tijekom i nakon američkog Građanskog rata,
kada su se majke okupljale, izmjenjivale i predlagale ideje koje su se zalagale
da je rat zlo koje se može spriječiti. Jedna od tih majki bila je Julia Ward
Howe, koja je predložila obilježavanje dana nazvanog Mother’s Peace Day. Taj
dan prvi put je obilježen 1873., a obilježavao se i nekoliko godina kasnije.
Začetnica ideje o
slavljenju majčinstva, Ann Reeves Jarvis, preminula je 1905. godine, ali njezin
pokret nastavlja njezina kćer Anna Jarvis. Na drugu godišnjicu smrti svoje
majke osnovala je Memorial Mother’s Day Meeting, kada je kupila 500 bijelih
karanfila te ih dijelila lokalnim majkama u crkvi.
Njezina želja bila
je da se Majčin dan službeno obilježava, kako u Americi, tako i u cijelom
svijetu. No njezina ideja bila je odbijena od američkog kongresa, ali ipak se
na kraju uspjela izboriti za službeno obilježavanje te se on u Americi slavi od
1911. godine. Tri godine kasnije, tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson,
odredio je službeni dan za slavljenje majčinstva, a to je bila druga nedjelja u
svibnju.
Anna je bila
presretna što je uspjela izboriti službeni dan obilježavanja majčinstva, ali
njezin pokret doživio je veliko razočarenje. Naime, Majčin dan se počeo
komercijalizirati te su trgovci na njemu počeli zarađivati. Diljem Amerike
pojavili su se skupi suveniri, a svaka cvjećara bila je prepuna bijelim
karanfilima.
“Od dana koji je
trebao biti posvećen obiteljima, protjecati u intimnoj atmosferi uz cvijeće i
darove koje su djeca izradila za svoje majke, stvorila sam čudovište. Pozivam
sve da ne kupuju, nego da izrađuju poklone jer su oni znak pažnje, a ne
platežne moći”, rekla je Anna te kasnije čak kompanijama koje su
komercijalizirale taj dan prijetila tužbama.
Nakon Amerike,
Majčin dan počeo se obilježavati Engleskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Švedskoj,
Njemačkoj i Austriji. Iako se taj običaj kasnije proširio diljem svijeta, u
komunističkim zemljama, poput SFRJ-a, nikada nije zaživio jer se smatrao
‘tvorevinom zapadnog svijeta’.
vecernji.hr