Tema
o kojoj je važno što više razgovarati kako bi bili tu #jednizadruge!
Karantena,
dan šesti...Ovako od prilike započinju moja jutra od kada se pojavila pandemija
koronavirusa, a sigurna sam kako u tom odbrojavanju nisam sama. Vikend je, kao
u inat prekrasno i toplo vrijeme, no ulice su u potpunosti puste. Znam da je to
prizor koji bi me trebao razveseliti i pružiti mi nadu kako se ipak nalazim u
odgovornom društvu koje se pridržava datih uputa te u skladu s njima ostaje
doma, ali ne mogu se otresti nekog sablaznog osjećaja koji u meni tinja danima.
Tko bi rekao da će se ovo nama dogoditi? Kako je moguće da se naši životi mogu
toliko drastično promijeniti u samo jednom danu?
Iako
smo kolektivno, u duhu našeg naroda, početak ove pandemije dočekali sa sjajnim
smislom za humor, a iza kojeg smo toliko vješto prikrivali neke vlastite
strahove i neizvjesnosti, ozbiljnost situacije primorala nas je da se pomirimo
s time da koronavirus nije samo puka inspiracija za brojne memove već naša
svakodnevica. Kao društvena bića u našoj je prirodi da nam teško pada
odvojenost od bliskih i dragih osoba, a socijalna izolacija popraćena sveopćom
panikom i u sve češćim slučajevima histerijom itekako ostavlja posljedica na
naše raspoloženje, a u konačnici i na psihičko zdravlje. Ovih dana puno se
razgovara o osobnoj higijeni, neki od nas su morali u podosta zrelim godinama
naučiti kako pravilno prati ruke, no ono o čemu se vrlo malo govori jest
mentalna higijena.
Razgovori
sa psihologom u našem društvu su još uvijek percipirani kao javno priznanje da
s vama nešto nije u redu, zbog čega potaknuti osjećajem srama sve ono što nas
muči i otežava svakodnevicu, guramo pod tepih. Budući da trenutna situacija oko
pandemije koronavirusa nije nimalo laka za nositi se te smo svakodnevno izloženi
negativnim vijestima, tužnim ljudskim sudbinama, brigom oko vlastite
egzistencije, zdravlja, ali i zdravlja naših voljenih, odlučila sam
porazgovarati s magistricom psihologije, Jelenom Zadro, o tome kako sačuvati
svoje psihičko zdravlje i stabilnost. Jelena osim što je po struci magistra
psihologije, također se ovom znanosti bavi praktično cijeli život, a u
proteklom razdoblju surađivala je na mnogim projektima, pružala psihološku
podršku građanima te kroz kontinuiranu suradnju s Centrom za mlade Grada Zagreba
educirala javnost o važnosti mentalnog zdravlja.
S
obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj uzrokovanom pandemijom, stres je
nešto što je postalo neizbježno, a Jelena objašnjava da je općenito život
izazovan proces koji je protkan promjenjivim zahtjevima koji se mogu javiti iz
različitih situacija te je jedan od njih i pandemija koronavirusa. Da bismo
uspješno funkcionirali, moramo se prilagoditi tim zahtjevima, u ovom slučaju
pandemiji: "Samo mentalno zdravlje osobe povezano je s njenim
sposobnostima da se prilagodi izazovima svakodnevice, odnosno da se nosi s
novonastalim promjenama i stresom. Stres se može definirati kao pojava koja se
očituje kroz dvije točke - podrobnije psihološku percepciju pritiska iz okoline
te odgovor tijela na taj pritisak. Prilikom samog doživljaja stresa javlja se
procjena opasnosti koja aktivira sustav automatskog odgovora poznatijeg pod
izrekom „bori se ili bježi“ (eng. „fight or flight“). Navedeni automatski
odgovor pruža trenutno rješenje za situaciju koju osoba percipira kao opasnu i
ugrožavajuću."
"U
ovo suvremeno doba, svakodnevno smo izloženi brojnim stresorima koji na svakoga
od nas mogu djelovati na drugačiji način, a hoće li određena situacija kod
osobe izazvati stresnu reakciju, ovisi o tome kako osoba gleda na to. Naravno,
postoje događaji i situacije koji su univerzalno stresni za skoro sve ljude, a
tu spadaju rat, prirodne katastrofe, smrti bliskih osoba, bolesti i slično. U
ovo potonje spada i trenutna pandemija koronavirusa." - objašnjava Jelena.
Tako razlikujemo brojne metode i načine suočavanja sa stresnom situacijom poput
meditacije ili šetnje, no važno je reći da je potrebno pronaći učinkovit način
za svakog pojedinca.
Nadalje,
istraživanja su pokazala kako je za cjelokupno funkcioniranje ljudi važnije
kako se suočavaju sa stresom nego kakve su stresne događaje doživjeli: "Na
odabir pojedine strategije suočavanja sa stresom utjecaj imaju sam kontekst
situacije te osobine ličnosti pojedinca. Vrednujući strategije suočavanja,
planirano rješavanje problema poput 'Izradio sam plan za rješenje problema i
primjenjujem ga' pokazalo se najadaptivnijom vrstom suočavanja sa stresom. Na
suprotnom kraju nalazi se strategija izbjegavanja poput 'Nadam se da će se
dogoditi čudo', koja je pasivan način suočavanja u kojem osoba problem ne
rješava nego ga odlaže sa strane i nada se da će se riješiti sam od sebe ili da
će ga netko drugi riješiti. Najčešće se preporučuje odabiranje planiranog
rješavanja problema kao jednog od najučinkovitijih načina suočavanja sa stresom
pa ga se preporučuje i kao učinkovitu strategiju suočavanja sa stresom
izazvanog pojavom koronavirusa." - objašnjava Jelena.
Ako
primijetite da imate izraženijih poteškoća uzrokovanih svakodnevnim stresom u
ovom izazovnom razdoblju te primjećujete fizičke i psihičke posljedice,
obratite se za savjet vašem liječniku jer stres kao takav može posljedično
dovesti do određenih oboljenja, a rana dijagnoza pomaže pravodobno liječenje.
Ono što je važno osvijestiti jest da će se stres uvijek iznova pojavljivati u
našim životima u obliku raznih situacija, stoga je važan naš način reagiranja,
odnosno hoćemo li situaciju percipirati stresnom ili ćemo ju drugačije
sagledati: "Ako je situacija zaista stresna i predstavlja vam problem,
nemojte od njega bježati već pokušajte sagledati i analizirati problem iz
različitih kuteva. Nakon toga napravite plan rješenja problema te ustrajno
slijedite korake. Imajte na umu da za svaki problem postoji neko rješenje, ali
morate biti strpljivi i znati kako se s njim nositi." - govori Jelena.
Kako
nam je sugerirano da ostanemo u svojim domovima te tako doprinesemo što
sporijem širenju virusa i opterećenju zdravstvenog sustava, to drugim riječima
znači da se s novonastalom situacijom nosimo držeći se podalje jedni od drugih
pri čemu smo lišeni svakodnevnih rituala, aktivnosti, ljudi i uloga:"U
ovakvoj situaciji važno je da ne uđemo u socijalnu izolaciju, kada smo već u
tjelesnoj, nego da se povezujemo s drugim ljudima na alternativne načine.
Navedeno je iznimno važno budući da dugotrajna socijalna izolacija može
stvoriti razne poteškoće, od onih blažih do onih ekstremnih poput većeg rizika
od nastanka prijevremene smrti."
"U
ovom digitalnom dobu, olakšano nam je ostvarivanje alternativnog društvenog
kontakta putem telefona i interneta pa iako nama bliske i drage osobe ne možemo
trenutno posjetiti, možemo s njima svakodnevno telefonski razgovarati, slati im
tekstualne poruke ili ih vidjeti putem video chatova. Važno je naglasiti da
iako trebamo držati socijalnu distancu to ne znači da se trebamo udaljiti jedni
od drugih u pravom smislu te riječi."- savjetuje Jelena.
Budući
da se cijelo društvo nalazi u podjednako sličnoj situaciji, ono što je važno
uočiti je određena doza zajedništva koju treba i dalje nastaviti njegovati,
bilo da je riječ o međusobnom dijeljenju korisnih informacija putem društvenih
mreža ili pomaganju starijim i nemoćnim osobama, no isto tako ne izostavite
dijeliti proizašle osjećaje kao i načine suočavanja s novom situacijom u kojoj
smo svi zajedno.
fashion.hr
