Koliko
puta se razgovor između vas i vašeg školarca odvjao ovako: Kako je danas bilo u
školi? Dobro. Šta ste radili? Ništa. Odgovori vas nerviraju? Nemojte odustati,
riječ je o djetetu i osjetljivoj dobi. Objedinili smo najvažnije savjete
nekoliko jednako važnih stručnjaka iz ovog područja, slijedite ih, situacija će
se popraviti, a vaše dijete „propjevati“.
POSTAVLJAJTE DETALJNA PITANJA
Na
općenita i neodređena pitanja dobit ćete i takav odgovor. Raspitajte se o nekim
specifičnim situacijama i događajima, naprimjer: “Šta ste igrali na fizočkom
danas?”, “S kim si se družio ili družila na školskom odmoru?” ili “Koji predmet
ti je danas bio najzanimljiviji ili najdosadniji?“.
PAMTITE IMENA NJEGOVIH PRIJATELJA
Kad
djeca krenu u školu, krug njihovih prijatelja i djece s kojom komuniciraju i
druže se naglo se povećava, a roditeljima postaje teže zapamtiti sva imena koja
dijete spomene prepričavajući svakodnevne događaje iz škole. No, imajte na umu
da su njihovi vršnjaci tema koja će ih potaknuti na priču, a vama omogućiti da
bolje upoznate svoje dijete i saznate kako funkcionira u društvu i razvija
odnose s vršnjacima. Stoga već prvog dana škole zapišite u notes imena djece s
kojom vaš prvačić ide u razred, a zatim na popis dodajte svako novo ime koje
spomene ili uz pojedina imena dodajte neke specifične detalje koje dijete
ispriča. To će vam dati obilje materijala za razgovor uz ručak i mogućnost da
postavite konkretna pitanja o njegovim prijateljima, naprimjer: “Sjediš li još
s Edinom?”, “Je li Ema ispravila jedinicu iz matematike?”, “Jesu li Dini
roditelji kupili psa kojeg je želio?”
I NJIMA TREBA TIME OUT
Kao
što i odraslima nakon napornog radnog dana treba neko vrijeme da se opuste,
isto vrijedi i za djecu. Stoga, ako dijete iz škole dođe kući na ručak ili
večeru, nemojte ga odmah zasuti pitanjima o školskim temama i događajima:
odaberite neke ležernije, neobavezne teme, poput njegovih omiljenih filmova i
igara, a školske probleme ostavite za kasnije kad se dijete malo opusti.
Naučite ga vještini razgovaranja, tako ćete razviti i prijateljstvo. Objasnite
mu šta je kvalitetna komunikacija i u kojim mu sve situacijama u životu može
biti korisna, pokažite mu i šta sve čini komunikaciju između dvoje ljudi – od
pogleda, govora tijela do pažljivog slušanja, poticanja i odgovaranja na
pitanja. Pitajte dijete kako bi se ono osjećalo da, kad njega nešto zanima,
umjesto odgovora kažete mu jednu riječ gledajući u trpezu ili nešto drugo.
PREPRIČAJTE I VI SVOJ DAN
“Danas
sam se tako dobro osjećala kad sam…” ili “Uh, danas sam imala jako težak posao,
ali prisilila sam se i uspješno ga završila…”, a nakon toga bit će prirodno da
svoje dijete pitate “Je li se i tebi danas dogodilo nešto posebno lijepo.
POIGRAJTE SE
Djeca
predškolske i rane školske dobi imaju bujnu maštu i vole priče. Stoga možete
razgovor o školi pretvoriti u igru pričanja priča. Naprimjer, vi započnite
rečenicu “Danas sam u školi sjedila pored…”, a zatim pustite dijete da je
dovrši. Pa opet vi nastavite “Otvorila sam torbu i izvadila…,jer smo prvi čas
imali…”. Ubacite u priču i malo šale kako biste nasmijali dijete ili ga
potaknuli da vas ispravi, naprimjer: “Tokom odmora spremila sam stvari u torbu,
pokrila se kaputom i odspavala” – u tom trenutku dijete će se vjerovatno početi
smijati vašoj verziji priče ili će požuriti da vas ispravi: Nisam spavala,
mama!” Iz ovakve poluozbiljne pričice možete saznati kako je vaše dijete
provelo dan u vrtiću ili školi i uz to se dobro zabaviti, a na taj način s
vremenom će se priviknuti na razgovor tokom obroka pa će mu kasnije, u višim
razredima, biti prirodno da s vama podijeli sve što mu se događalo.
4 ZLATNA SAVJETA
Pitajte
ih za mišljenje, ne prekidajte ih,
svađama i negativnim kritikama nema mjesta za stolom, ne palite TV za
vrijeme obroka!
azra.ba
