Na
prvom mjestu je bijeli luk, koji je odličan protiv stafilokoka, streptokoka,
ešerihije koli, salmonele… Naravno, tu su još i ehinacea, žalfija, aloe vera,
med
Biljni
antibiotici oduvijek su korišteni u borbi protiv prehlade, gripe i infekcija.
Danas se vraćaju kao alternativa sintetičkim antibioticima, na koje su mnoge
bakterije postale otporne.
Međutim,
i s njima trebate biti oprezni kao i sa sintetičkim. Važno je paziti na dozu, sa
čim ih miješate, a prije upotrebe najbolje bi bilo konsultirati ljekara.
Evo
nekoliko primjera kako to biljke djeluju kao antibiotici i to mnogo uspješnije
od sintetičkih.
Bijeli luk
Aktivan
je protiv bakterija poput stafilokoka, streptokoka, ešerihije koli, slamonele,
herpesa, virusa gripa (tipa B), HIV-a… Možete ga jesti svježeg, uvrštavati što
češće u prehranu u kapsulama ili prahu. Izbjegavajte ga samo ako koristite
lijekove protiv zgrušavanja krvi.
Aloe vera i med
Odvojeni,
ali i kada su zajedno, ovi plodovi prirode vrlo su uspješni u liječenju raznih
infekcija. Spojeni, najbolji su prirodni lijek protiv opekotina, za brže
zarastanje i sprečavanje infekcija.
Ehinacea
Odlična
protiv mnogih virusa i bakterija. Najčešće je upotrebljavaju za bolno grlo,
protiv prehlade i gripe. U ovom slučaju preporučuje se oko 30 kapi tinkture
ehinacee na svaki sat ili pijte topli čaj od biljke.
Žalfija
Kažu,
ostala je negdje zapisana Hipokratova rečenica: „Zašto bi dopustili da čovjek
umre, kada mu žalfija raste u vrtu?” Lista bolesti protiv kojih je ova biljka
učinkovita, zaista je duga. Odlična je za usnu šupljinu, zube, krv, jetru,
sinuse, grlo, zglobove, pluća, stomak…
Zašto su biljni antibiotici
bolji
Farmaceutski
antibiotik izolovani je hemijski sastojak, pa ih bakterije brzo “pročitaju” i
prilagođavaju se. S biljkama je mnogo drugačije i kompliciranije. Primjera
radi, samo bijeli luk, koji važi za jedan od najboljih prirodnih antibiotika,
može sadržavati 80-tak jedinjenja sumpora, 17 aminokiselina i mnogo drugih
jedinjenja. Hajdučka trava ima 120 različitih jedinjenja. Svi oni rade zajedno
kako bi stvorili što bolje rezultate i spriječili bolest.
Kako bakterije postaju
otporne
Bakterije
se brzo razmnožavaju i na neki način “komuniciraju” međusobno. Kako za kratko
vrijeme nastane ogroman broj bakterija, otvorena je i mogućnost mutacija.
Nastaju one otporne na razne vrste antibiotika. Danas gotovo da nema
antibiotika na koji se nije razvila neka vrsta bakterijske otpornosti. Sve to
stvara velike probleme u medicini.
Izvor: faktor.ba
