Znanstvenici
su proveli niz eksperimenata kako bi otkrili zašto suncokreti prate kretanje
Sunca
Znanstvenici
već stoljećima znaju da suncokreti prate kretanje Sunca, okrećući svoje
cvjetove od istoka prema zapadu kako dan odmiče, ali dosad nisu znali zašto je
tome tako.
U
novom američkom istraživanju pokazalo se da se kretanje suncokreta za Suncem
uzrokuje njihov unutarnji biološki sat, a te promjene pozicija biljke čine i
većim i pčelama privlačnijim.
"Ovo
je prvi poznati primjer da rast neke biljke modulira njezin unutarnji sat i da
to ima čak i evolucijske posljedice", rekla je voditeljica istraživanja
Stacey Harmer s Kalifornijskog sveučilišta.
Najmanje
od 1898. znanstvenici promatraju kako suncokreti počinju dan okrenuti prema
istoku i tijekom se dana polako okreću prema zapadu, da bi se tijekom noći
ponovo vratili na istok. Nitko dosad nije uspio shvatiti što regulira taj
proces.
Kako
bi ustanovili je li u pitanju biološki sat ili se biljke jednostavno kreću po
nekom predodređenom rasporedu, američki biolozi proveli su niz eksperimenata.
Prvo
su suncokrete privezali kolcima tako da se ne mogu micati, a zatim ih postavili
u posude koje su na početku dana okrenuli na zapad, suprotno od signala koje
uobičajeno dobivaju od Sunca. Time su im uspjeli poremetiti ritam.
Zatim
su ih postavili u laboratorij s fiksiranim umjetnim svjetlom i ustanovili da su
se suncokreti nekoliko dana njihali naprijed-natrag. "To je ponašanje
kakvo očekujete od mehanizma kojeg pogoni unutarnji sat", rekla je Harmen.
Potom
su napravili umjetno svjetlo koje se kreće od istoka prema zapadu. Suncokreti
su uspjeli uskladiti svoje pokrete u skladu s kretanjem svjetla kada je ono
pratilo 24-satni ritam, ali nisu kad je ritam promijenjen na 30 sati.
Sve
ih je to dovelo do zaključka da je u suncokretima nešto povezano s 24-satnim
ritmom kretanja.
Ali
što je to što zapravo uzrokuje kretanje suncokreta? Znanstvenici su ustanovili
da jedna strana stabljike, ovisno o dobu
dana, raste brže od druge strane. A to uzrokuje da biljka njiše svojim
cvijetom.
Harmer
je objasnila da je takav tip rasta drugačiji od redovnog rasta suncokreta i
javlja se na dnevnoj bazi, odnosno u 24-satnom ritmu.
Pokazalo
se da je to za biljku dosta važno jer su one okrenute od Sunca tijekom
eksperimenata imala 10 posto manje listove od prosječnih.
Također,
suncokreti koji su ujutro bilo okrenuti prema istoku privukli su pet puta više
pčela od onih umjetno okrenutih na zapad. To pokazuje da postoji evolucijska
korist od toga što suncokreti "jure" za Suncem.
"Pčele
vole tople cvjetove", objasnila je Harmer u radu objavljenom u časopisu
Science.
Izvor: express.hr
