Nedostatak omega-3 masnih kiselina u prehrani može izazvati probleme s pamćenjem, ekceme kože, razna upalna stanja, alergije i dr…
Kada je u pitanju riba ili riblje ulje, za procenu kvaliteta potrebno je u analizama gledati na dve ključne omega-3 masne kiseline: sadržaj EPA (eikosapentenska) i DHA (dokosaheksaene) masne kiseline.
Treća je esencijalna ALA (alfa-linolna) i premda spada u omega-3 skupinu, ima je u ulju lanenog semena, a ne u ribljem ulju (osim u tragovima).
Uloga u prevenciji bolesti
Koliko su omega-3 masne kiseline važne, govori činjenica da je Američko društvo za srce (American Heart Association) 1996. godine izdalo službene preporuke pod nazivom Fish Consumption, Fish Oil,Lipids and Coronary Disease koje se odnose na potencijalno rizične ljude. Preporuke su dopunjene 2000. godine. Istraživanjem su utvrđena četiri temeljna načina kako omega-3 smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih žila:
- snižavaju rizik treperenja srca (aritmije) koja dovodi do nagle smrti;
- snižavaju nivo triglicerida u krvi;
- smanjuju rast i brzinu nastanka aterosklerotičnog krvnog ugruška (plaka);
- snižavaju krvni pritisak.
Danas se omega-3 masne kiseline redovno dodaju hrani za bebe, trudnicama i majkama dojiljama jer u uobičajenim namirnicama (osim morskih plodova) tih tvari jednostavno nema. Ako se ne dodaju, organizam ih sam ne može stvarati. Rezultat su simptomi deficitarnih stanja kao što su problemi s pamćenjem, tvrdokorni ekcemi kože, razna upalna stanja, alergije itd.
U istraživanju znanstvenika s University of Southern California dokazano je da trudnice koje imaju astmu, a tokom trudnoće konzumiraju ribu bogatu omega –3 masnim kiselinama, smanjuju i do 70% opasnost od rađanja dece koja će patiti od astme. Razlog je tome što omega-3 masne kiseline deluju protivupalno, čime smanjuju rizik od pojave astme i alergija.
U istraživanju stručnjaka s Purdue University dokazana je hiperaktivnost u dece koja ne dobijaju iz hrane omega-3 masne kiseline, a veruje se da je i nasilje u školama samo jedan od simptoma toga deficita.
Objašnjenje je relativno jednostavno: centri za učenje i ponašanje građeni su od molekula u kojima normalno ima DHA. Ako postoji delimičan ili potpun deficit DHA, mijenja se situacija u protoku informacija, a učenje je otežano. Istovremeno se mogu pojaviti promene ponašanja jer je i mesto gde se stvara serotonin građeno od molekula masti u kojima dominira DHA. Upravo se zato i kod depresije preporučuju omega-3 masne kiseline.
Što se događa s transmasnim kiselinama iz hidrogeniziranih masnoća (npr. iz margarina)? One se vežu u molekulu na istim mestima gde se vežu i omega-3, a budući da ih telo ne prepoznaje, blokiraju kapacitet protočnosti. Upravo zbog tih spoznaja FDA je predložila da se sadržaj transmasnih kiselina deklariše na proizvodima.
Izvor: zdravljeizivot.rs