Svjetski dan kafe koji se obilježava 1. oktobra,
odlična je prilika da proslavimo omiljeni napitak na cijelom svijetu. Sa svojom
bogatom istorijom, nepogrešivim ukusom i beskrajnom raznolikošću, kafa igra
ključnu ulogu u svakodnevnom životu miliona ljudi. Svake godine širom svijeta
ljudi popiju s užitkom milijarde šoljice kafe. Bilo da više volite klasični
espresso, kapućino ili modernu gotovu kafu, ovaj dan vas poziva da istražite
tajne ovog jedinstvenog napitka.
Kafa je rangirana kao druga po redu roba s kojom se najviše trguje na globalnom nivou, stoga ne čudi činjenica što se dnevno u svijetu konzumira preko 2 milijarde šoljica. Evropljani su jedni od najvećih ljubitelja kafe, sa prosječnom potrošnjom od oko 5,5 kilograma po osobi godišnje. U Bosni i Hercegovini je kafa jednako ukorijenjena u svakodnevnom životu i tradicionalno ima važno mjesto u životima Bosanaca i Hercegovaca. U našu zemlju kafa je stigla u 16. vijeku i dugo se pila samo u bogatim kućama. Danas se u BIH popije oko 4.3 kg kafe po glavi stanovnika godišnje. Za mnoge, kafa služi za prijeko potrebno povećanje energije tokom dana, ali ujedno predstavlja i izuzetno cijenjen trenutak za opustiti se tokom užurbanog dana.
Kap aromatične istorije
Priča
o kafi počinje u 9. vijeku u Etiopiji. Prema legendi, čuvari koza primijetili
su da su njihove koze bile neobično energične nakon što su jele bobice kafe,
što ih je navelo da sami probaju taj plod. Ovaj osnažujući efekat pretvorio je
kafu u važnu poveznicu među kulturama širom svijeta. Danas se u kafi uživa u
raznim oblicima – od tradicionalnih espressa i kremastog kapućina, do modernih
ledenih kafa koje pružaju brzo osvježenje.
Vjeruje
se da riječ “kafa” potiče od arapskog izraza “qahwa”, što u prijevodu
znači “vino” ili “piće”, jer se kafa smatrala stimulativnim napitkom, slično
kao vino. Kada je kafa stigla do Evrope, ova riječ je evoluirala u lokalnim
jezicima. Druga teorija sugerira da riječ “kafa” potiče iz etiopske regije Caffa,
odakle se smatra da potiče biljka kafe.
Gutljaj zdravlja
Suprotno popularnom mišljenju, jači ukus kafe ne znači nužno i više kofeina. Na primjer, iako espresso ima snažan ukus, ipak sadrži manje kofeina od filter kafe. Studije pokazuju da umjerena konzumacija kafe može donijeti zdravstvene koristi, potencijalno smanjiti rizik od hroničnih stanja poput dijabetesa tipa 2 i Parkinsonove bolesti. Pored zdravstvenih prednosti, sposobnost kafe da poboljša koncentraciju i budnost je ključni razlog za njenu globalnu popularnost.
Porijeklo
kafe nam govori da ona na početku nije bila samo napitak, naime prvobitno se
jela. Neka afrička plemena kombinirala su bobice kafe sa životinjskom mašću
koju su konzumirali kao izvor energije. Kafa je također igrala ulogu i u
tradicijama vezanima uz kulturu. U Turskoj u 16. vijeku, na primjer, žena se
mogla razvesti od muža ako joj on ne obezbijedi dovoljno kafe. Americano,
popularni napitak od kafe, izmišljen je tokom Drugog svjetskog rata kada su
američki vojnici smatrali da je italijanski espreso prejak i razblažili ga
toplom vodom. Zanimljiva činjenica: čak i kafa bez kofeina sadrži malu
količinu kofeina – oko 0,3%.
Trendovi današnjice
Kako
naši životi postaju sve brži, potražnja za brzim i ukusnim rješenjima za kafu
je porasla. Ledene kafe spremne za piće su sve popularnije, ne samo zato što su
praktične, već i zbog svog širokog spektra ukusa koje vole i ljubitelji
tradicionalne kafe, ali i avanturisti. Nedavno je došlo do značajnog rasta na
tržištu gotove kafe, tako da je u ponudi širok asortiman rashlađenih kafa
spremnih za konzumaciju sa ukusima koji oduzimaju dah.
