Kafa je neizostavan dio jutarnje rutine za
mnoge ljude širom svijeta, a svakog dana se popije čak 1,4 milijarde šoljica. Iako
nas razbuđuje i daje energiju, kafa ima kompleksan uticaj na mozak i tijelo.
Glavni sastojak kafe, kofein, djeluje tako
što blokira adenosin – prirodni hemijski spoj koji nas čini pospanima. Kada
kofein zauzme njegovo mjesto, dolazi do pojačane proizvodnje adrenalina i dužeg
zadržavanja dopamina, hormona sreće.
Nakon konzumacije kafe, kofein vrlo brzo
ulazi u krvotok i izaziva porast krvnog pritiska i pulsa. Već nakon 20 minuta
osjećamo povećanu budnost, a do 40 minuta dolazi do poboljšanja koordinacije i
jačanja mišića. Četiri sata kasnije, metabolizam se ubrzava, tijelo troši više
energije i razgrađuje masnoće. Ipak, konzumacija kafe u velikim količinama može
izazvati anksioznost, nesanicu i ubrzan rad srca.
Mozak se s vremenom prilagođava redovnom
unosu kofeina stvaranjem novih adenosinskih receptora, što znači da je za isti
efekat potrebno unositi sve više kafe. Zbog toga se kod nekih osoba razvija
tolerancija, a povećava se i potreba za dodatnim količinama kofeina kako bi
ostali budni i fokusirani.
Iako kafa ima svoje negativne strane,
konzumacija umjerenih količina – do 400 mg kofeina dnevno (što je oko dvije do
četiri šoljice) – može poboljšati mentalne funkcije i pomoći u sagorijevanju
masnoća. Također, može pozitivno uticati na raspoloženje i fizičku
izdržljivost.
Stručnjaci savjetuju da je najbolje
vrijeme za konzumaciju kafe između 10 i 12 sati prije podne, te ponovo između
14 i 17 sati. U tim periodima nivo kortizola – hormona stresa – je prirodno niži,
pa kafa neće remetiti biološki ritam i pružit će optimalan efekat razbuđivanja
bez negativnih posljedica.
