Ako još niste čuli za ovu dijetu, odnosno
ovakav način prehrane, sada je krajnje vrijeme da to promijenite. Zašto? Jer to
je dijeta koja vam doista može promijeniti život.
Ne samo da ćete izgubiti željene kilograme,
već ćete ovakvim načinom prehrane (pogotovo ako ga se nastavite pridržavati i
nakon što postignete željenu težinu) svom tijelu omogućiti regeneraciju.
Puni naziv dijete je 'intermittent fasting',
što bi u doslovnom prijevodu bilo 'periodično gladovanje'. Bez brige,
gladovanja ipak nema.
Kako izgleda post?
Ova dijeta se prati po modelu 16:8, što
podrazumijeva da se ne jede 16 sati u toku dana, dok je hranu konzumirati
dozvoljeno tijekom preostalih osam sati.
Iako se brojka od 16 sati 'gladovanja' čini
zastrašujućom, imajte na umu da pola tog razdoblja možete odspavati. Naime,
vrijeme posta sami odredite kako vama najviše odgovara i ono ne mora biti svaki
dan isto, ali mora biti unutar pravila 16 do 8.
Na primjer: ako zadnji put jedete u 18 sati,
prvi put možete jesti sljedeći dan u 10 sati. Što kad pogledate širu sliku i
nije pretjerano gladovanje.
Ova dijeta je također popularna jer ne morate
razmišljati o unaprijed pripremljenim jelima i kupnji namirnica koje inače ne
konzumirate, kao što je slučaj s Paleo i keto dijetama.
Važna informacija je da u razdoblju dok
jedete možete jesti koliko god želite i što god želite. Naravno, bez
pretjerivanja, a pogotovo nadoknađivanja.
Uglavnom: jedite kao i inače. Međutim,
tijekom tih 16 sati kada nije dopuštena konzumacija hrane, nije dopuštena ni
konzumacija npr. sokova i voća.
U tom razdoblju poželjno je piti što više
tekućine. Naravno, voda je dozvoljena. Čaj i kava se mogu konzumirati ali bez
zaslađivača. I ne, čak ni limunada ili žvakaće gume (koje sadrže šećer) nisu
dopuštene.
Koje su dobrobiti posta?
Prvo, objasnimo kako šećer djeluje na tijelo
i zašto ga se strogo izbjegava tijekom posta.
Redovitom konzumacijom obroka, zahvaljujući
hrani, u organizam unosimo energiju, ali uglavnom puno više energije koja našem
organizmu nije potrebna. Dio te energije pohranjuje se i čuva za sljedeću
upotrebu – recimo prvo veće iscrpljivanje, dok drugi dio izravno stvara mast u
mišićima.
Naime, tijekom jela raste razina inzulina(koji
je ključni hormon u pohranjivanju energije), a višak energije dijelom se
raspoređuje u jetru, dok drugim dijelom pomaže u stvaranju masnoća u mišićima.
Kada su razine inzulina visoke, šećeri u krvi
pretvaraju se u mast i zatim se pohranjuju kao mast na mišićnoj masi.
Međutim, kad su razine inzulina niske (kao što je tijekom razdoblja posta), tijelo prima signal da počne sagorijevati ove pohranjene (ili nepotrebne) masti.
Ujedno, ovaj proces označava početak
ravnoteže u vašem tijelu i početak faze mršavljenja.
Prvi značajniji rezultati vidljivi su nakon
mjesec dana, dok dugoročniji rezultati od dva i tri mjeseca pridonose gubitku
težine i do deset kilograma i više.
Kad jednom počnete postiti i uspijete
funkcionirati po ovom sistemu bez pretjerane nelagode, osjetit ćete koliko je
lakše ustati kada vas na početku radnog tjedna alarm nemilosrdno rano probudi i
koliko ste poletniji.
Jedan od glavnih razloga za to, kako tvrdi
poznati američki liječnik dr. OZ, to je zato što smo preskočili doručak. Dr. Oz
smatra da je potpuno nepotrebno puniti želudac hranom čim ustanemo i općenito u
prvih sat ili dva nakon što smo otvorili oči. Kad počnete postiti, vidjet ćete
da sve ovo zaista ima smisla.
Ako vam se ova dijeta sviđa zbog svih njenih
blagodati, ali ne želite vječno živjeti na njoj, nakon modela 16:8 u svoj
raspored možete uvrstiti i model 5:2. Dijeta 5:2 znači da jedete redovito pet
dana u tjednu, dok praktički postite dva dana. U razdoblju 16:8 ne morate biti
tako strogi kao što jeste, ali tada sigurno ne unosite šećere.
Fasting dijeta osmišljena je nakon otkrića
Yoshinorija Ohsumija, japanskog znanstvenika koji je 2016. godine dobio
Nobelovu nagradu za otkriće recikliranja staničnih komponenti.
Ohsumi je otkrio autofagiju: proces koji
stanice koriste za recikliranje i razgradnju staničnih komponenti. Stanice
recikliraju svoje dijelove samo u određenim vremenskim intervalima, kada im mi
to dopustimo, a to se događa kada je tijelo u fazi posta ili povremenog
gladovanja.
