Potpuno je jasno da nema smisla trošiti novac na vitamine i minerale ako ih ne znate koristiti, kako ih najbolje apsorbirati i u koje vrijeme ih uzimati. Možda najviše pitanja američki Nacionalni institut za zdravlje dobije o vitaminu D koji se najčešće kao suplement uzima zimi budući da ga ljeti sintetiziramo iz sunca.

 

Prema podacima spomenutog Instituta samo pet posto ispitanih Amerikanaca imalo je manjak vitamina D. No, ako doista i ljeti izbjegavate sunce, a ne jedete namirnice bogate vitaminom D, suplement je dobra zamjena, kaže JoAnn Manson, profesorica medicine na Harvardu.

 

Ona među ostalim vodi istraživanje da vidi uzrokuje li smanjena razina vitamina D rizik od raznih teških stanja. Studija je pokazala da većina ljudi ne treba uzimati dodatak vitamina D, ali i da je sigurno uzimati 1000-2000 IU (25 do 50 mikrograma) dnevno.

 

Prednosti vitamina D

Vitamin D pomaže u apsorpciji kalcija, što pomaže u izgradnji i održavanju jakih kostiju. Zapravo, to dvoje zajedno – kalcij i vitamin D – mogu pomoći u zaštiti od osteoporoze, bolesti koja slabi kostur i povećava vjerojatnost lomljenja kostiju.

 

Mišići također trebaju raditi svoje, kao i živci koji prenose poruke između mozga i tijela. Bez vitamina D imunološki bi se sustav puno teže borio protiv bakterija i virusa.

 

Koliko je vitamina D potrebno dnevno?

Većina zdravih odraslih ljudi, između 19 i 70 godina, treba konzumirati 600-800 IU (15 do 20 mikrograma), no preporučene količine se razlikuju za starije ili mlađe.

 

Neki ljudi trebaju više od preporučene količine za njihovu dobnu skupinu. Mame koje doje trebale bi se konzultirati s liječnikom oko dodatne konzumacije vitamina D budući da majčino mlijeko ne osigurava dojenčadi dovoljno tog vitamina.

 

Druge osobe kojima će možda trebati više vitamina D:

·       Osobe sa stanjima koja ograničavaju apsorpciju masti kao što su Crohnova bolest, celijakija ili ulcerozni kolitis;

·       Starije osobe čija tijela više ne sintetiziraju toliko vitamin D pri izlaganju suncu;

·       Ljudi s tamnom kožom (tijelo može proizvoditi manje vitamina D od sunca);

·       Pretile osobe ili one koje su imale operaciju smanjenja želuca;

·       Oni koji nose kape/šešire i paze da se nikad ne izlažu suncu;

·       Osobe na veganskoj prehrani. “Ako ne jedete mlijeko ili ribu, odrekli ste se dva velika izvora vitamina D”, upozoravaju stručnjaci.

 

Također je važno paziti da ne pretjerate. Gornja dnevna granica za sve osobe starije od devet godina je 4000 IU (100 mikrograma), osim ako liječnik nije odredio drugačije.

 

Previsoke razine vitamina D mogu uzrokovati simptome kao što su povraćanje, slabost mišića, zbunjenost i bol. Ekstremno visoke razine mogu dovesti do zatajenja bubrega, nepravilnog rada srca pa čak i smrti.

 

Kada uzimati vitamin D?

Doba dana nije pretjerano važna sve dok ga uzimate s hranom. Uzmite ga kada se sjetite – ujutro, popodne ili navečer – i uzmite ga uz obrok jer je topiv u mastima. To znači da se ne otapa u vodi i apsorbira se s mastima, pa je bolje ako je obrok malo mastan.

 

Najbolji dodaci vitamina D

I vitamin D2 i D3 su dobri, ali D3 tijelo najlakše koristi.

(n1)