Hortenzija
je ukrasna biljka koja se često koristi u cvjetnim aranžmanima, krasi mnoge
bašte, vrtove, balkone i terase, a mnogi je gaje i kao sobnu biljku.
Prirodna
boja hortnezije je bijela i ružičasta. Međutim, zanimljivo je da može mijenjati
boju, što zavisi od pH vrijednosti tla. Jedno ljeto može cvjetati kao plava, a
sljedeće ljeto može imati roze cvjetove. Boju hortenzije možete promijeniti u
plavu ili ljubičastu ako u zemljište više puta dodate jednu veću kašiku stipse
(prah bijele boje) u periodu kada se pojavljuju pupoljci. Isto se može postići
kada se u zemljište uz korijenje stave ekseri ili iglice bora oko grma. Kada su
u pitanju sobne biljke, plava boja može se dobiti dodavanjem mastila za
nalivpero u vodu za zalivanje. Mogućnost promjene boje ne važi za bijelu
hortenziju, njeni cvijetovi su uvijek bijeli.
Hortenzije
predstavljaju rod koji čini od 70 do 75 vrsta cvjetnica porijeklom iz Azije i
obje Amerike. Daleko najveća raznolikost vrsta je u istočnoj Aziji, posebno
Koreji, Kini i Japanu. Većina su žbunaste vrste, visine od jednog do tri metra,
ali neke rastu i kao mala stabla ili drugi lijane dužine i do 30 m, koje rastu
penjući se uz drveće. Mogu biti listopadne ili zimzelene, mada su široko
kultivisane vrste umjerenog područja listopadne.
Cvijet
je ime dobio po mladoj francuskoj naučnici koja se 1768. godine obučena kao
muškarac tajno ukrcala na brod koji se otisnuo na istraživačku ekspediciju u
istočnu Aziju. Na tom putovanju otkrivene su brojne nove vrste biljaka, među
kojima je najljepša tada pronađena nazvana upravo po njoj - hortenzija.
Njen
latinski naziv je hydrangea, što u bukvalnom prevodu znači rezervoar za vodu.
Dakle, hortenzije imaju veliku potrebu za vodom, ali s druge strane ne podnose
pretjeranu vlažnost. To znači da im je potrebna drenaža, a najbolje ih je
zalivati kišnicom ili prokuvanom vodom.
Cvjetanje
Hortenzije
cvjetaju od ranog proljeća do kasne jeseni. Cvjetovi se formiraju u cvastima
(gronje ili metlice), najčešće na krajevima grana. Tipična cvast sastoji se od
dvije vrste cvjetova: malih, neupadljivih u centru cvasti i velikih, raskošnih
cvjetova upadljivih boja po obodu. Ovi upečatljivi cvjetovi često su
raspoređeni u prstenu oko onih sitnijih. Biljke u populacijama u prirodi obično
formiraju malo ili nimalo obodnih velikih cvjetova, dok se u kulturi selekcijom
gaje forme hortenzije koje ih imaju što više.
nezavisne.com