Tu smo #jednizadruge, no ne zaboravite
i na sebe!
Koliko
je prekrasan osjećaj kada te ujutro probudi zvuk alarma? Rečenica koju nisam
mislila da ću ikada izgovoriti postala je moja, a sigurna sam i vaša stvarnost.
Bezbrižan i dubok san ovih dana je luksuz za pojedine, dok velikoj većini nas
želudac proradi i na malo jači zvuk vjetra. Kao da pandemija koronavirusa nije
bila dovoljno zastrašujuća, jučerašnji razorni potres i neprestano podrhtavanja
tla utjeralo je srah u kosti i onim najhrabrijima. Velika većina nas uspjela je
u svega nekoliko minuta skupiti gotovo cijeli život u jednu torbu te sa
strepnjom stajati ispred vlastitog doma, zabrinuto se pitati što će biti
sljedeće?
Kada
bi me netko pitao kako se trenutno osjećam, zaista ne znam kakav bi bio moj
odgovor. Jako je teško uopće objasniti taj emotivni vrtuljak, na kojem se
sigurno ne vrtim sama. Osjećaji straha, tuge, nesigurnosti, ali i ponosa i
zajedništva neprestano se izmjenjuju. Kako je moguće da su se naši životi
toliko drastično promijenili u tako kratkom vremenu te sada nalikuju na filmski
scenarij i to onaj u kojem redatelj jednostavno ne zna kako učiniti radnju
zanimljivom, pa samo nadodaje katastrofe? U moru loših vijesti, kojima se
svakodnevno hranimo, optimizam kao takav postao je totalno strani pojam, no
jeste li znali da svoju nadu u bolje sutra zapravo možete i vježbati?
Baš
kao što treniramo svoje tijelo, jednako tako možemo pristupiti i svom mentalnom
zdravlju, stoga sam odlučila porazgovarati s magistricom psihologije, Jelenom
Zadro, o tome kako zapravo vježbati optimizam? Jelena osim što je po struci
magistra psihologije, također se ovom znanosti bavi praktično cijeli život, a u
proteklom razdoblju surađivala je na mnogim projektima, pružala psihološku
podršku građanima te kroz kontinuiranu suradnju s Centrom za mlade Grada
Zagreba educirala javnost o važnosti mentalnog zdravlja:"Istraživanja
pokazuju da stres može oslabiti imunološki sustav, ali i da ga optimizam može
ojačati. Optimizam možemo definirati kao opće pozitivno očekivanje od budućnosti,
pa tako intervencije za osnaživanje optimizma koriste različite pristupe, koji
se uglavnom temelje na razvijanju budućih ciljeva i često na tehnici
vizualizacije, tj. zamišljanja, najbolje buduće verzije sebe (eng. best
possible self)." - objašnjava Jelena.
Tako
možete zamisliti sebe u budućnosti, nakon što je sve što se trebalo dogoditi
završilo najbolje što može. Zamišljajte svoje buduće osobine, odnose, uspjehe i
načine njihovog ostvarivanja, koristeći rečenice poput 'u budućnosti ću
raditi/biti...' te ih složite u povezanu priču:"Odličan primjer
vizualizacije je 'U budućnosti, kada prođu potresi i pandemija, ja ću naći
vrijeme za vidjeti svoje prijatelje. Kad se sve opet normalizira, ja ću dva
puta tjedno ići u poslijepodnevnu šetnju sa svojim djetetom/suprugom. Kad sve
prođe, ja ću biti organizirana i brže ću rješavati poslovne obaveze, zato ću
biti učinkovitija i neću trebati kod kuće dovršavati zadatke. Kad sve prođe, ja
ću biti zadovoljna osoba jer ću znati da smo odgovorno prošli kroz ružan period
i dobro se brinuli jedni o drugima.'-govori Jelena.
Također
sljedeći navedeni primjer, u nastavku smo izdvojili i druge sjajne vježbe
Zagrebačkog psihološkog društva s kojima u bilo kojem trenutku možete vježbati
optimizam:
1.
U prvoj vježbi prisjetite se nekih ljudi koji su vam bili podrška, koji su vam
bili uzor u životu. Razmislite i osvijestite koje kvalitete ta osoba ima? Što
je to čime vas ona impresionira ili nadahnjuje, čini da se osjećate sigurno
kada ste u njenoj blizini? Povedite tu osobu sa sobom u svoj dan ili ju
dozovite u stresnoj situaciji u kojoj ste se zatekli. Zamislite što bi ta osoba
donijela u tu situaciju, što bi napravila, što bi vam rekla kao podršku?
Zamislite što bi ta osoba napravila da je na vašem mjestu. Iskoristite savjete,
mudrosti i sve što vam ta osoba daje i nudi ili bi vam ponudila da pomognete
sebi kada vam je teško.
2.
Sljedeća vježba zove se "Pohvalite sebe na kraju dana". Na kraju
dana, u opuštajućem okruženju, prođite ponovo kroz svoj dan, kroz zadatke i
aktivnosti koje ste taj dan imali, iskustva koja ste doživjeli i situacije u
kojima ste se zatekli. Izdvojite barem tri stvari u kojima ste bili zadovoljni
sobom i onim što ste napravili. Podsjetite se da to ne moraju biti neke jako
velike stvari i životni projekti. Dovoljno je i nešto poput: „Zadovoljna sam
ručkom koji sam skuhala.“, „Volim što sam odgodila zadnju obavezu, puno toga
sam već obavila.“, „Zadovoljna sam kako sam mirno ostala pri svom NE unatoč
silnom moljakanju klinca.“, „Drago mi je što sam odvojila pola sata za uživanje
u svom cvijeću i suncu, duša mi se malo odmorila.“. Ova vježba će moguće imati
snažniji efekt ako uključimo i naše ukućane, osobito djecu, ili je podijelimo s
nama bliskim osobama. Kada stvari izgovorimo naglas, one nekako kao da postanu
stvarnije i možda lakše povjerujemo da su zaista važne. Povezujemo se s drugima
i stvaramo prilike za međusobno bolje upoznavanje.
3. Vježba „Napišite na papir deset lijepih doživljaja iz svojeg života“. Ne morate ih potpuno opisati, samo ih naznačite. Odaberite zatim jedan, zatvorite oči, opustite se i pokušajte ga ponovo proživjeti. Ako želite, podijelite svoj doživljaj s članovima obitelji i prijateljima i potaknite ih da vam prepričaju svoj. Da biste pojačali utjecaj vježbe, možete pustiti glazbu koju nekako vezujete uz taj događaj, skuhati hranu ili napraviti piće. Za djecu možete modificirati vježbu tako da događaj nacrtaju ili modeliraju plastelinom.
4.
I za kraj, budući da je i tijelu potreban odmor, ako vas je strah spavati
istovremeno kada spavaju i drugi ukućani, možete se dogovoriti da spavate u
smjenama kako biste osigurali određenu razinu kontrole, na način da će vas
budna osoba probuditi ukoliko bude potrebno. Ne zaboravite da san i optimizam,
jačaju organizam!
Koliko
god situacija bila stresna i mentalno iscrpljujuća, ne zaboravite voditi računa
o sebi kako biste mogli i dalje pomagati dragim ljudima oko sebe!
fashion.hr
