Askorbinska
kiselina ili poznatije vitamin C jedan je od najvažnijih vitamina u ishrani
čoveka. Jedna od njegovih najvećih vrednosti je doprinos imunološkom sistemu,
ali pored toga on je od presudnog značaja kod bolesti kakve su skorbut, upala
pluća, tuberkuloza, difterija i drugih stanja.
Takođe,
negova blagotvorna dejstava u borbi sa različitim vrstama infekcija, poput
prehlade, gripa, febrilnih stanja, upale sinusa, pa čak i kod krvarenja desni,
su nezamenjiva.
Vitamin C ima značajnu ulogu i kod zarastanja rana, preloma i opekotina.
Vitamin
C je od ključnog značaja i za formiranje kolagena u ljudskom organizmu, koji je
važan protein koji učestvuje u građi kože, hrskavice, tetiva, ligamenata i
krvnih sudova.
Pored
vitamina E i beta karotena, smatra se jednim od najjačih antioksidanasa, koji
se bore protiv slobodnih radikala u telu, sprečavaju razvoj bolesti i
usporavaju proces starenja. Vitami C pospešuje i apsorbciju gvožđa u organizmu,
pa je veoma važan kod stanja kakve su različite vrste anemija.
Namirnice
koje su izrazito bogate vitaminom C su paprika, kivi, limun, pomorandža,
karfiol, kupus, paradajz, brokoli, papaja, jagode, spanać, kelj i peršun. Ove
namirnice trebalo bi da budu deo vaše svakodnevne ishrane, preporučuju
nutricionisti.
Važno
je napomenuti da je vitamin C visoko senzitivan na svetlost, vazduh i
temperaturu, pa se najveći efekat postiže upotrebom svežih namirnica, jer se
čak 25 procenata vitamina C gubi kuvanjem na pari svega nekoliko minuta, a isti
postotak se gubi i pri smrzavanju i odmrzavanju voća i povrća. Izbegavajte duže
kuvanje namirnica bogatih vitaminom C, jer je dokazano da je samo 20 minuta
kuvanja dovoljno da vitamin C izgubi i više od polovine svoje vrednosti.
Često
se vode polemike koje su to adekvatne i poželjne dnevne doze vitamina C.
Vitamin C unosi se u organizam pravilnom ishranom i unosom i dovoljne količine
svežeg voća i povrća i to bi trebalo da bude ujedno i glavna i osnovna vrsta
unosa vitamina C. Stručnjaci tvrde da je prosečna doza vitamina C koja je
potrebna čovekovom organizmu 70 do 150 mg. U slučaju nedostataka ovog vitamina,
preporučuje se da se taj unos u određenom vremenskom periodu pojača na od 250
do 1000 mg dnevno, u zavisnosti od stanja i individualnih potreba.
Do
smanjenja koncentracije vitamina C u organizmu može doći usled nepravilne i
loše ishrane, smanjenog unosa svežeg voća i povrća, pušenja, izlaganju štetnim
hemikalijama i agensima, zračenja i drugog. Nedostatak vitamina C može se
manifestovati krvarenjem desni, suvom i grubom kožom, krvarenjem iz nosa,
sporim zarastanjem rana i povećanom sklonošću ka infekcijama.
Brojna
istraživanja su potvrdila da vitamin C, pored svega navedenog, imao veoma
snažan uticaj u smanjenju rizika od karcinoma i razvoja kardiovaskularnih
oboljenja. Naravno, ta svojstva mu se ne mogu apsolutno samostalno pripisati,
jer je veoma važna i korelacija i interakcija vitamina C sa drugim
antioksidansima iz voća i povrća, koja dovodi do ovog poželjnog efekta.
Mislimo
da smo vam dali dovoljno razloga da sada ustanete i sebi iscedite dve narandže
ili napravite limunadu.