Nagli
dolazak niskih temperatura, prekomerna vlažnost supstrata i promaja, glavni su
faktori rizika za oboljenja biljaka zimi.
I
u zimskom periodu potrebno je da obratite pažnju na zalivanje, ishranu i ostalu
negu biljaka.
Zalivanje biljaka
Po
pravilu, biljke u jesen smanjuju
potrošnju vode na minimum. Zato ih stalno pratimo, a količinu zalivanja
prilagođavamo njihovim potrebama. Sa zahlađenjem (padom temperature) biljke
automatski redukuju potrošnju vode, jer se usporavaju njegovi fiziološki procesi. I zato se povećava rizik od prekomernog zalivanja i pojava mogućnosti truljenja korena. U ovo godišnje doba se ne preporučuje
presađivanje biljaka. Najbolje je to
uraditi u proleće.
Prihranjivanje biljaka
U
jesen opada i potrošnja hranljivih materija, zato već u oktobru prestajemo sa
prihranjivanjem sobnih biljaka. Prekomerno dodavanje bilo kakvog hraniva može da prouzrokuje gomilanje soli u supstratu, što može dovesti do fitotoksičnosti. Stepen i
brzina potrošnje hraniva zavisi od temperature vazduha. Kad temperatura vazduha padne, počinju da se stvaraju uslovi slični mirovanju
sa minimalnim ili nikakvim rastom. Neiskorićeno hranivo se akumulira u
supstratu. Izuzetak su biljke: mlečika (Euphorbia), azaleja (Azalea), ciklama (Cyclamen), koje cvetaju od pozne
jeseni pa sve do zime. Zato je njih potrebno prihranjivati.
Odstranjivanje osušenih delova biljaka
Kod
cvetnica nastavljamo sa odstranjivanjem osušenih ili oštećenih cvetova. Posebno
je osetljiva poinzecija (Božićno drvo), pre svega na kratke dane. Zato nije
dovoljno da ih samo prihranjujemo i
zalivamo, već treba paziti da
dobijaju dovoljnu dozu prirodne dnevne
svetlosti.
Kod
lisno-dekorativnih vrsta, nastavlja se odstranjivanje oštećenih i uginulih
listova. Preporučuje se da se više ne orošavaju ili da se prskanje znatno
redukuje. U periodu pre početka grejanja prostorija u stanu, biljkama može da
šteti ne samo povećana vlažnost vazduha, već i kapljice koje se zadrže na
listovima.
Sprečite bolesti biljaka
Stabljike
i korenje biljaka treba kontrolisati kako bi ustanovili da li su napadnuti
truležom, jer baš u ovom periodu postoji opasnost da pogrešno procenimo
potrošnju vode. Ako se ova bolest pojavi reagujemo prskanjem benomilom,
sumilexom i teldorom.
Veoma
važno je odstraniti svaki osušen ili
uveo list i cvet, jer predstavljaju potencijalnu opasnost od bolesti koju prouzrokuje siva plesan
(Botrytis sp). Na ovo oboljenje su osetljive pre svega afričke ljubičice
(Saintpaulia) i ciklama.
Pored dobre nege, preventivna zaštita fungicidima
je bolje rešenje od čekanja da se infekcija pojavi. Pege na listovima se pojavljuju
kada su listovi veoma mokri ili je vazduh jako zasićen vlagom.
Preventivna kontrola biljaka
Biljke
preventivno kontrolišemo od napada vaši, grinja, bele leptiraste vaši, vunastih
vaši i štitastih vaši. Belim lisnim vašima i grinjama odgovaraju topli i suvi uslovi, a naročito im pogoduje
centralno grejanje. Pošto prolaze kroz nekoliko razvojnih faza – od jaja,
preko larve, do odrasle jedinke –
njihovo suzbijanje je mnogo teže. Možemo ih
likvidirati tek u stadijumu zrelosti, ali i u stadijumu jaja, samo što je tada njihovo pronalaženje veći problem, jer se jaja jedva
vide golim okom.
Za
suzbijanje grinja u ovom periodu koriste
se zimski akaricidi koji deluju na jaja, npr.
nisoron i talstar koji ima „knock
down „ efekat na odrasle jedinke. On je ujedno i
insekticid sa kontaktnim delovanjem i na
vaši i na ostale insekte koji su problem
u zimskom periodu. Što se tiče vunastih i štitastih vaši one se sa padom
temperature povlače dublje u zemlju tako da treba koristiti sistemične insekticide preko zemljišta, zalivanjem npr. prestižom, confidorom. Mogu se mešati
nisoron i talstar. Što se tiče štetočina, njihova aktivnost opada i smanjuje se
njihova reprodukcija. Njihovo postojanje ne treba ignorisati, ne sme se
prestati sa borbom protiv njih.
Mušice
Sledeći
problem su mušice (Sciaride, Foridae,
Bradizia sp.). Ovi sitni insekti polažu
jajašca na površini supstrata, larve kasnije
žive od odumrlog i organskog materijala u razlaganju, kao što je treset,
odumrlo lišće i korenje. Ne radi se,
dakle, samo o neprijatnom osećaju kada nam ovi insekti ulete u lice, već
upozorava i na mogućnost da se larve hrane tkivom korena. Verovatnoća za
pojavu mušica je veća ukoliko je povećana
vlažnost supstrata tj. ako se pretera sa zalivanjem.
lepaisrecna.rs