Promjene
godišnjih doba često donose izazove za naš organizam. Jesen i proljeće posebno
su zahtjevni jer temperaturne oscilacije, vlaga i manjak sunčeve svjetlosti
oslabljuju prirodnu otpornost tijela. Upravo zato imunitet u prelaznom periodu
postaje ključna tema – kako sačuvati zdravlje i spriječiti učestale prehlade i
gripu?
Stručnjaci
naglašavaju da kombinacija uravnotežene ishrane, odmora, fizičke
aktivnosti i prirodnih dodataka može značajno ojačati odbrambene
mehanizme organizma.
Imunitet u prelaznom periodu i
uloga ishrane
Zdrava
i raznovrsna ishrana jedan je od najsnažnijih alata za jačanje imuniteta.
Poseban akcenat stavlja se na:
Vitamin
D – čiji se nivo prirodno smanjuje u hladnijim mjesecima. Prema
meta-analizi objavljenoj u The BMJ (2017), suplementacija vitaminom D
smanjuje rizik od akutnih respiratornih infekcija, naročito kod osoba koje
imaju hroničan nedostatak ovog vitamina. Izvori: masna riba, jaja, mliječni
proizvodi, suplementi.
Vitamin
C – snažan antioksidans koji jača aktivnost bijelih krvnih zrnaca. Nalazi
se u narandžama, kiviju, paprici i šipku.
Cink –
učestvuje u proizvodnji imunih ćelija, a prisutan je u sjemenkama bundeve,
mahunarkama i orašastim plodovima.
Probiotici –
važni za zdravu crijevnu mikrobiotu, koja je direktno povezana s imunim
odgovorom. Fermentisana hrana poput kefira, jogurta i kiselog kupusa idealan je
prirodni izvor.
Stručnjaci
savjetuju da se u ishranu uključe i hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (losos,
sardina, lanene sjemenke) te integralne žitarice, koje osiguravaju energiju i
vlakna potrebna za normalan rad probavnog sistema.
Imunitet u prelaznom periodu i
prirodni načini jačanja
Osim
ishrane, postoji niz prirodnih i jednostavnih načina za očuvanje otpornosti:
Biljni
pripravci – ekstrakt crnog zove pokazao se korisnim u smanjenju trajanja
prehlade, prema sistematskom pregledu u časopisu Advances in Therapy (2020).
Ehinacea, đumbir i kurkuma doprinose jačanju otpornosti kroz antioksidativna i
protuupalna svojstva.
Kvalitetan
san – najmanje 7 sati tokom noći neophodno je za regeneraciju organizma.
Nedostatak sna povećava rizik od infekcija jer slabi odgovor imunog sistema.
Fizička
aktivnost – umjerene vježbe poput brzog hodanja, joge ili laganog trčanja
poboljšavaju cirkulaciju i potiču efikasniji rad imunih ćelija. WHO preporučuje
minimum 150 minuta aktivnosti sedmično.
Smanjenje
stresa – hronični stres povećava lučenje kortizola,
što direktno slabi imunitet. Tehnike disanja, meditacija, lagana šetnja u
prirodi ili jednostavno odvajanje vremena za hobije dokazano jačaju otpornost
organizma.
Hidratacija –
dovoljan unos tečnosti (1,5–2 litre vode dnevno) pomaže održavanju funkcija
sluznica, koje su prva linija odbrane od virusa i bakterija.
Kako očuvati i ojačati imunitet
svakodnevnim navikama
Za
dugoročnu otpornost najvažnija je dosljednost. Male, ali redovne promjene u
svakodnevnim navikama mogu imati veliki učinak:
·
započnite dan
čašom mlake vode s limunom,
·
uvrstite u
ishranu sezonsko voće i povrće,
·
prakticirajte
„higijenu sna“ (spavajte i budite se u isto vrijeme),
·
izbjegavajte
pretjerano konzumiranje alkohola i prerađene hrane,
·
boravite vani
što češće – čak i kraće šetnje na svježem zraku pomažu regulaciji stresa i
jačanju imuniteta.
Ako se ove navike usvoje kao dio svakodnevnog života, imunitet u prelaznom periodu može ostati snažan i stabilan, čuvajući organizam od učestalih sezonskih infekcija.
