Kažu da na svijetu ima više od 8000 sorti grožđa, čije bobice mogu biti žute, zelene, ružičaste, crvene, ljubičaste ili crne, sitne ili krupne, s košticama ili bez njih, s debljom ili tanjom kožicom. Sve te varijante nastajale su tijekom 8000 godina, koliko su stari najstariji dokazi o uzgoju vinove loze, pronađeni na području Gruzije. Kao potrošači, grožđe ćemo praktično ugrubo podijeliti na bijelo i crno, dok se prema primjeni dijeli na vinsko i stolno, čije se sorte na hrvatskom nazivaju i zobatice.

PREVENCIJA TUMORA

Od davnina su ljudi smatrali da grožđe ima ljekovita svojstva, a i znanstveni dokazi povezuju prehranu bogatu voćem i povrćem s nižim rizikom od nekih bolesti, primjerice od dijabetesa, srčanih bolesti, debljine i raka. Grožđe se može pohvaliti brojnim bioaktivnim spojevima koji mogu koristiti zdravlju, u čemu se ističe hranjiva tvar resveratrol, jedan od polifenola, biljnih spojeva sa snažnim antioksidativnim djelovanjem. Najzastupljeniji je u kožici crnog grožđa, a laboratorijska istraživanja pokazuju da može blokirati razvoj tumora u svim stadijima, uz ostala djelovanja. I drugi tip polifenola, proantocijanidini, koje čine uglavnom plavi i ljubičasti pigmenti, sadržan je najviše u kožici te u košticama. U istraživanjima su pokazali određeno djelovanje protiv raka jetre, mokraćnog mjehura, prostate i vrata maternice.

SRCE I MOZAK

Nemoguće je ovdje pobrojiti sve dobre sastojke grožđa i sva njihova djelovanja, no osim mogućeg učinka u prevenciji raka, istraživanja upućuju na korist u sprečavanju i liječenju kardiovaskularnih bolesti. Grožđe, naime, sadrži i flavonole, primjerice kvercetin, antioksidativne spojeve za koje se smatra da, osobito u suradnji s resveratrolom, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i da čuvaju kognitivno zdravlje. Istraživanja koja su pratila učinak uzimanja suplemenata ekstrakta sjemenki grožđa zabilježila su snižavanje srčanog ritma i krvnog tlaka kod osoba rizičnih za razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao i znatno smanjen broj loših srčanih ishoda kod muškaraca s debljinom. Kalij iz grožđa može suzbiti štetno djelovanje natrija te time pridonijeti snižavanju tlaka. Za orijentaciju, jedna šalica grožđa sadrži otprilike onoliko kalija koliko i dvije trećine srednje velike banane. I linolenska kiselina iz ulja sjemenki grožđa podržava srčano zdravlje, barem su tako pokazala istraživanja na životinjama. Što se tiče utjecaja na zdravlje mozga, treba podsjetiti da se antioksidansi suprotstavljaju učinku slobodnih radikala, nestabilnih spojeva koji s vremenom mogu oštetiti krvne žile, a snažne i protočne krvne žile važne su i za kvalitetnu opskrbu mozga kisikom. To područje tek treba detaljno istražiti, no u prilog pozitivnom djelovanju grožđa na kogniciju govori manja studija koja je otkrila da su se pojedincima koji su jeli dvije i četvrt šalice grožđa na dan, a imali su rane znakove kognitivnog pada i gubitka pamćenja, funkcije mozga poboljšale (uključujući pozornost i pamćenje) u usporedbi s njihovim vršnjacima s istim stanjem koji nisu jeli grožđe. Fenolna kiselina iz grožđa, najviše je ima u košticama, povoljno djeluje na sastav crijevne flore i utječe na metabolizam kolesterola. Zahvaljujući vodi i vlaknima grožđe nas može dobro hidrirati i poticati pokretljivost crijeva te tako sprečavati pojavu zatvora stolice.

 

BROJNE KORISTI

Istraživanja pokazuju da veći unos svježeg voća može imati zaštitno djelovanje protiv pojave dijabetesa tipa 2 kod osoba s normalnom tolerancijom glukoze. Takav učinak nije zamijećen kod osoba s predijabetesom. Prošlogodišnja metaanaliza ranijih studija pronašla je da veći unos voća snižava koncentraciju glukoze u krvi mjerenu natašte kod osoba s dijabetesom. Grožđe je na popisu voća koje Američka dijabetička udruga smatra dobrim izborom za zadovoljenje potrebe za slatkim bez dodanih šećera, sve dok se njegovi ugljikohidrati uračunavaju u plan obroka. Zbog protuupalnih i neuroprotektivnih svojstava resveratrol bi mogao biti koristan i za zdravlje očiju, u zaštiti od glaukoma, mrene, makularne degeneracije, bolesti suhog oka, uveitisa, pa i od tumora oka. Neka istraživanja pokazuju da bi mogao usporiti ili zaustaviti napredovanje dijabetičke retinopatije, česte i ozbiljne komplikacije šećerne bolesti. Poznato je i djelovanje sastojaka grožđa na kožu te se istraživao blagotvoran učinak njegovih antioksidansa kod određenih stanja na koži, uključujući atopijski dermatitis. Smatra se da bi resveratrol mogao biti koristan i u liječenju akni, jer djeluje protuupalno i potiskuje prekomjernu proizvodnju sebuma. Ulje sjemenki grožđa koristi se i u njezi kože, zbog visokih razina linolenske kiseline i vitamina E koji je obnavljaju i hrane. Općenito odgovara svim tipovima kože, pa i vrlo suhoj. Ima i tvrdnji da grožđe poboljšava spavanje, zahvaljujući melatoninu koji prirodno sadrži, uz još neke namirnice (višnje, kivi, orašasti plodovi, jaja, masna riba...). Melatonin je glavni hormon koji naše tijelo proizvodi zadužen za regulaciju spavanja. Njegove se razine polagano povećavaju tijekom dana te vrhunac dosežu noću, dajući tijelu znak da je vrijeme za spavanje. Nije, naravno, dovoljno pojesti porciju grožđa i nadati se okrepljujućem snu, ali redovito jedenje namirnica s melatoninom moglo bi biti dio sveobuhvatne strategije za postizanje boljeg sna.

GROŽĐE SVIH BOJA

Kada znamo sve ovo, lako je zaključiti da je grožđe poželjno uklopiti u uravnoteženu prehranu te ga redovito jesti. Nerijetko se misli da većinu mogućih dobrobiti za zdravlje pruža crno grožđe te da je bijelo u tom pogledu inferiorno, ali to nije točno. Grožđe svih boja sadrži antioksidanse, uključujući polifenole, te je podjednako vrijedno kao njihov izvor, a ti sastojci mogu biti dobri za cirkulaciju krvi, sudjelovati u zaštiti od kroničnih upala, pojave šećerne bolesti, nekih vrsta raka i kardiovaskularnih bolesti te pridonositi dobrom funkcioniranju crijeva. Istina je da grožđe tamnijih boja sadrži više razine nekih antioksidansa, no njihove dovoljne količine možemo dobiti jedući grožđe svih boja, kaže nutricionistica Elizabeth Shaw. Glavnina energije iz grožđa koje pojedemo dolazi iz ugljikohidrata, a oni su primarni izvor energije za mozak. I mišići ih vole, zato što im ugljikohidrati pružaju energiju potrebnu za rast te ubrzavaju oporavak mišića nakon napora. Grožđe je i dobar izvor vitamina K, sastojka važnog za cirkulaciju krvi i zdravlje kostiju. Ne sadrži ga toliko koliko kelj ili špinat, udarni prehrambeni izvori tog vitamina, no u sto grama ima 22 mikrograma vitamina K, a to je oko 18 posto dnevno potrebnih vrijednosti.

MOGU LI GA SVI SIGURNO JESTI

Grožđe je najbolje jesti svježe. Treba ga čuvati u hladnjaku kako biste mu produljili svježinu i svakako ga oprati prije jela. Proizvodi od grožđa, kao što su želei, namazi i sokovi, mogu imati dodane šećere. Nažalost, grožđe je u vrhu popisa voća koje se tretira pesticidima, pa se predlaže birati ono koje je organski uzgojeno kako bi se smanjila izloženost toksičnim sredstvima. Alergije na grožđe su rijetke, ali ipak postoje. Ako znate da ste alergični na grožđe ili imate intoleranciju, svakako ga izbjegavajte. Veće količine grožđa mogu utjecati na djelovanje lijekova za razrjeđivanje krvi, pa ako ih uzimate, a ljubitelj ste bobica grožđa, dobro bi bilo o tome razgovarati s liječnikom. Postoje, naime, određeni znanstveni dokazi da resveratrol iz grožđa može pojačati djelovanje tih lijekova te otežati zgrušavanje krvi, povećavajući tako rizik od pojave modrica i krvarenja. Nadalje, beta-blokatori, lijekovi koji se propisuju za određene bolesti srca, mogu uzrokovati povećanje razine kalija u krvi, pa bi osobe koje ih uzimaju trebale pripaziti na unos kalija. Kod djece mlađe od pet godina jedenje cijelih velikih boba grožđa može predstavljati opasnost od gušenja. Dobra je ideja, kaže nutricionistica Shaw, narezati im bobe grožđa na četvrtine kako bi ih lakše stavljala u usta, žvakala i progutala.

Poželjna porcija

Dnevno se savjetuje pojesti dvije do dvije i pol porcije voća, a dio te količine može činiti grožđe. Kao porcija grožđa računa se jedna šalica ili 22 svježe bobice, ako vam se da brojiti. Slobodno možete pojesti porciju grožđa dnevno ili nekoliko puta tjedno, no pokušajte mijenjati vrste voća koje jedete kako biste unosili raznovrsne korisne mikronutrijente. Neki strahuju da bi grožđe, zbog slatkoće, moglo pogodovati pojavi dijabetesa tipa 2, no nutricionisti podsjećaju da grožđe sadrži sve prirodne šećere i da u svježem obliku nema dodanih šećera te ga nema potrebe izbjegavati kako bi se spriječio mogući razvoj dijabetesa. Naprotiv, prema pregledu ranijih studija, objavljenom 2021. u BMJ Nutrition, Prevention and Health, konzumacija voća poput grožđa, borovnica i jabuka povezuje se s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Ovome treba dodati da je grožđe niskokalorično i po porciji broji 104 kalorije.

(zivim)