Ukoliko volite piti vruću kafu imamo dobre vijesti za vas. Rezultati studije su pokazali kada je kafa djelotvornija i kada jače utječe na organizam. Ispijanje kafe ima različite utjecaje na zdravlje.
Prvih
10 minuta kofein ulazi u vaš krvotok i širi se po cijelom tijelu, prouzrokujući
porast krvnog pritiska i broja otkucaja srca. Nakon 20 minuta kofein se veže na
adenozinske receptore, neutralizujući umor. Nivo dopamina se povećava i
zadržava, što stvara osjećaj da treba biti oprezan i usredotočen.
Poslije
30 minuta rad nadbubrežnih žlijezda se ubrzava i stvara se više hormona. Tokom
tog vremena, zbog proširivanja zjenica, vid može da postane oštriji. Već
poslije 40 minuta tijelo počinje da proizvodi više serotonina, što poboljšava
rad neurona unutar kičmene moždine, što dovodi do poboljšane koordinacije i
snage mišića.
Četiri
sata kasnije metabolizam se ubrzava, zbog čega se brže sagorjeva energija.
Tijelo tokom tog perioda počinje da razgrađuje i nataložene masti.
U
roku od šest sati kafa je prošla kroz vaš organizam i vjerovatno ćete osjetiti
potrebu za mokrenjem. Iz tijela će do tada izaći približno polovina količine
kofeina koji ste unijeli u organizam.
Postoji
više načina da napravite hladnu kafu. Hladni napitak se pravi sa hladnom vodom
za nižu kiselost. Hladna kafa ima tendenciju da bude manje kisela i nježnija za
vaš probavni sistem.
Prema
studiji u Scientific Reports, vruća kafa ima više antioksidanasa nego hladna
kafa. Vrijednost pH tople i hladne kafe skoro je isti i kreće se od 4.85 do
5.13.
Zato
se hladnija kafa predlaže onima koji imaju problema sa želucem, dok je u drugim
slučajevima bolje piti toplu kafu.
