Kako
spavate posljednjih dana, tjedana, mjeseci? Ne možete zaspati? Svako se malo
budite? Ne spavate ni blizu onoliko koliko biste htjeli i/ili koliko vašem
tijelu treba? Cijeli svijet trese pandemija nesanice, a istraživanja provedena
na ovu temu pokazuju da je situacija iz godine u godinu sve gora pa je tako ove
godine 39% Amerikanaca patilo od nekog oblika poremećaja spavanja, dok isti
problem ima čak 43% susjeda nam Talijana.
No,
ako i ne patiš od nesanice, ovih ti dana vjerojatno nedostaje sna. Prvo se
ubijamo da sve stignemo do Božića: ispeći kolače, očistiti kuću, kupiti sve
poklone, obaviti nabavku, pripremiti sve za goste... a navečer su tu i
druženja, do kasno u noć, advent, ponoćka, doček Nove godine... Znamo je kako
je drugi dan, nisu samo pospanost i umor posljedice nespavanja. Tu su i
glavobolja, nedostatak koncentracije... uz koje i najjednostavnije obaveze i
zadaci postaju silno naporni.
Nova
studija Sveučilišta Portsmouth mogla bi, čini se, imati rješenje za takve
probleme. Istraživanje je pokazalo da 20-minutna kardiovaskularna vježba
umjerenog intenziteta (u ovom slučaju je to bila vožnja bicikla) može
poboljšati kognitivne performanse dan nakon neprospavane noći. “Vježbe
poboljšavaju i održavaju u formi naše kognitivne performanse,” kaže dr. Joe
Costello te dodaje kako je ovo prva studija koja sugerira da vježbe
poboljšavaju kognitivne performanse i nakon pune i djelomične deprivacije sna.
Bez
obzira na to jesu li u pitanju roditelji malog djeteta, nesanica uzrokovana
stresom ili nedostatak sna kao posljedica ludog provoda, smatra se da znojenje
može promijeniti količinu hormona koji djeluju na mozak, kao i da pomaže u
cerebralnom protoku krvi, uzbuđenju i motivaciji. Drugim riječima - naša kognitivna
sposobnost, uključujući naše emocionalno stanje, raspon pažnje i naše
rasuđivanje, ne moraju trpjeti.
A
kako točno izgleda 20 minuta kardiovaskularne vježbe umjerenog intenziteta? U
studiji su sudionici vozili bicikl, ali istoj će svrsi poslužiti i druge dobre
aktivnosti poput planinarenja, plivanja, plesa, brzog hodanja, aerobika u vodi,
rolanja ili čak guranja kosilice, a što znači da se i vrtlarenje očigledno
računa.
Ako
je vjerovati nedavnim znanstvenim istraživanjima, 20 minuta je čarobna brojka koja
pomaže kod kognitivnih performansi, dok je druga studija 'British Journal of
Sports Medicine' otkrila da 22 minute umjerene do tjelesne aktivnosti svaki dan
mogu biti dovoljne da se suprotstave negativnim zdravstvenim učincima
sjedilačkog načina života na fizičko i mentalno zdravlje. Dakle, koliko god nam
primamljivije zvučalo 20 minuta Netflixa, od nešto aktivnijih dvadesetak minuta
možemo se osjećati značajno bolje. Ako se nas pita, apsolutno vrijedi
isprobati!