Hormoni imaju veliki uticaj
na našu svakodnevicu te u konačnici na kvalitet života.
Endorfin, serotonin i
dopamin su glavna tri hormona koja dovode do osjećaja sreće i zadovoljstva, a
postoji nekoliko načina kako da se njihovo lučenje potakne.
Faktori kao što je pravilna
ishrana, fizičke aktivnosti i kreativni hobiji mogu utjecati na njihovo
lučenje.
Endorfin
Kretanje je dugo slovilo
kao sredstvo protiv depresije, a nauka je i dokazala tu njegovu spasonosnu
ulogu: sport i drugi umjereni tjelesni napori proizvode mjerljiv fiziološki učinak,
koji pruža osjećaj psihofizičkog blagostanja.
Englezi to zovu runner's
high, što možemo prevesti kao trkačka euforija. Međutim, nije riječ samo o
trčanju nego o svakoj tjelesnoj aktivnosti koja zahtijeva malo veći napor,
dakle i o biciklizmu, plivanju, košarci, žustrom hodanju, radu u vrtu, seksu itd.
Dopamin
Dopamin utječe na naše
raspoloženje, san, pamćenje, učenje i koncentraciju. Stručnjaci smatraju da je
dopamin više povezan s motivacijom, željom i nagonom. Dobar balans dopamina od
vitalnog je značaja za fizičko i mentalno blagostanje.
Način ishrane može uticati
na nivo dopamina, smatra se da zasićene masnoće izazivaju upalne procese koji
mogu da utiču na lučenje dopamina. Usljed nedostatka proteina moguć je manjak
l-tirozina, aminokiseline koja pomaže produkciju dopamina.
Fizička aktivnost može
povećati nivo dopamina u tijelu. Redovne šetnje, plivanje ili vožnja bicikla
mogu pomoći. Promjene u načinu ishrane mogu stimulisati lučenje dopamina. Neke
studije navode da nezasićene masti nemaju isti efekat, ishrana koja sadrži
više dobrih nezasićenih masnoća, uz dodatak voća, povrća i proteina može
biti korisna.
Aminokiselina l-tirozin je
posebno važna, jer je tijelu potrebna za proizvodnju dopamina. L-tirozina ima u
piletini, govedini, jajima, bademima, avokadu, bananama. Avokado i banane su i prirodni
izvori samog dopamina, zajedno sa drugim namirnicama, kao što su grašak,
patlidžani, agrumi, paradajz.
Serotonin
Serotonin je prirodni
monoaminski neurotransmiter koji prenosi signale između nervnih ćelija u
cijelom tijelu. Osim što kontrolira emocije, utječe i na motoričke funkcije.
Jednako tako, utječe i na raspoloženje, a poznat je i kao jedan od hormona
sreće. Osobi pomaže i da bolje zaspi, važan je za probavu, ali i za
zacjeljivanje rana i za kontrolu seksualnih funkcija. Postoje istraživanja koja
kažu kako manjak ove hemikalije može utjecati i na pojavu depresije.
Tako se razina ovog spoja
može povećati izlaganjem dnevnom svijetlu, vježbanjem, pravilnom prehranom i
meditacijom. Što se tiče prehrane, najviše će na razinu serotonina utjecati složeni
ugljikohidrati kao što su povrće, voće, mahunarke ili cjelovite žitarice. Kada
se jedu ove namirnice tijelo proizvodi više inzulina, a on onda pomaže mišićima
da privuku više aminokiselina, a time i daju bolju priliku triptofanu da dođe
do mozga.
