Uzimajući
u obzir sve okolnosti koje se odražavaju na naš zdravstveni status kada se
spoljna temperatura snizi, bitno je ishranu prilagoditi povećanim potrebama za
vitaminima, mineralima i oligoelementima. Povećane potrebe moraju se
zadovoljiti, jer imaju direktan uticaj na održavanje snažnog imuniteta.
S
obzirom na to da se mnogi žale kako dodaju kilograme, ali imaju i oslabljen
imunitet, Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" izdao
je uputstvo za ishranu u zimskim mjesecima u kojem nudi odgovor na vječito
pitanje - da li sa dolaskom hladnih dana treba drugačije da se hranimo?
Kako
stručnjaci iz "Batuta" napominju, ne treba da odustanemo od principa
koji čine pravilnu ishranu, a to su raznovrsnost, umjerenost i pravilna
raspoređenost obroka u toku dana.
Ipak,
zimski mjeseci mogu da predstavljaju izazov u pogledu ishrane.
Naime,
u ovom dijelu godine je hladno, kraći su dani i svi imamo osjećaj smanjene
energije. Zatim, manji je izbor svježih namirnica, obroci su kaloričniji i
smanjena je fizička aktivnost. Imamo i povećanu potrebu za hranom koja nam
pruža osjećaj zadovoljstva, a koja je obično sa visokim sadržajem šećera.
Po
povratku sa posla i u kasnim večernjim časovima obično smo kod kuće uz
televizor, kompjuter ili knjigu. Tada nam se najčešće javlja potreba za toplim
zaslađenim napicima, kao što je kakao ili čokoladno mlijeko, za kolačima, čokoladom
ili slanim grickalicama. Ako ih unosimo svakodnevno i u većim količinama uz
smanjenu fizičku aktivnost, doći će postepeno do povećanja tjelesne mase.
Dobijanje
2–3 kg u toku zimskih mjeseci samo po sebi ne mora da predstavlja problem ali,
ako je to slučaj svake godine, za deset godina imaćemo i do 20 kg više. Hladno
vrijeme ne treba da nas spriječi da šetamo ili da se bavimo umjerenom fizičkom
aktivnošću.
U
večernjim časovima umjesto slatkiša i slatkih napitaka možemo popiti čaj,
pojesti omlet sa paprikom, paradajzom, grickati na štapiće isječenu šargarepu,
papriku, krastavac. Povrće koje možemo kupiti u zimskom periodu možemo
grilovati ili napraviti salatu i uz crni hljeb imaćemo zdravu večeru. Tu su i
nezaobilazne ovsene, ražane, speltine pahuljice, kaša od polbe, ovseni griz,
proso, koje uz dodatak badema, voća, cimeta može da bude ukusan obrok.
Da
bismo očuvali imuni sistem, neophodan je unos voća i povrća koji su bogati
antioksidansima. U zimskoj sezoni dostupne su nam jabuke, mandarine, karfiol,
brokoli, šargarepa. U toku dana jedan obrok treba da čini supa ili čorba koja
može da sadrži meso i povrće kao što su sočivo, pasulj, celer, šargarepa,
krompir. Ne treba da zaboravimo na zelenu i kupus salatu, zatim salatu od
celera, cvekle, šargarepe, koje nam, takođe, pomažu u očuvanju imuniteta i
zdravlja.
Prilagođavanjem
ishrane zahtjevima zimskog perioda možemo da spriječimo dobijanje u tjelesnoj
masi i očuvamo zdravlje.
Pored
kvalitetne, dobro balansirane ishrane, često je neophodno da se preporuči
dopuna mineralima, vitaminima i/ili antioksidansima tj. oligoelementima.
Ovi
dodaci stimulišu i održavaju rad našeg imuniteta. Bez dovoljnog unosa možemo
osjetiti posljedice koje su karakteristične za pad imuniteta ili loše
subjektivno stanje i raspoloženje.
Kako
je hranom teško unijeti suficijentne količine vitamina, omega-3 masnih
kiselina, minerala i oligoelemenata suplementacija je neophodna.
Na
prvom mjestu, vitamin ili hormon D3 je važan i izvanredan element očuvanja
opšteg zdravlja, ali i prevencije od malignih bolesti. Za ovaj vitamin se
pojavljuju dokazi da smanjuje povećani apetit. Kako je veoma važan za zdravlje
ovo svojstvo ga svrstava u prvi red potrebnih dodataka u zimskom periodu.
Sinergijski
efekat selena i cinka uz dodatno E, A, kao i C vitamina uslovljava da se
obezbijedi dovoljna aktivnost odbrambenog sistema imuniteta.
