Sreća je možda bliže nego što misliš. Neke životne navike mogu nas dovesti do sretnijeg života. U nastavku zato izdvajamo pet zlatnih pravila sreće – prema stručnjaku...

 

Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju jest - kako da budu sretniji. Ta se nedoumica najčešće budi u teškim životnim situacijama ili onda kad smo svjesni da moramo nešto promijeniti. Da nas trenutno stanje ne ispunjava i da smo u silnoj trci izgubili sebe. Tijekom radnog tjedna često jurimo za obavezama, glava nam je na sto strana i zapravo se ne stignemo posvetiti sebi ni dragim ljudima.

 

Sjeti se samo onih silnih dogovora koje odgađaš mjesecima ili izgovora da ćeš zbog umora nešto 'sutra' učiniti – a to 'sutra' nikako da dođe. Uz to, ljudi često misle da će materijalnim stvarima i novcem kupiti sreću, no to nije tako. Nije sve u novcu.

 

Pa u čemu je onda? Sreća se ne nalazi u samo jednoj stvari. Niti će ti je automatski donijeti slava, novac ili uspješan posao.  “Nakon proučavanja stotina čitavih života – od djetinjstva do smrti – mogu vam reći da postoji ogroman raspon faktora koji pridonose nečijoj sreći”, kaže dr. Robert Waldinger, psihijatar s Harvarda i koautor knjige 'The Good Life' za Reader's Digest.

 

Kaže da doba u kojem živimo prednost daje bogatstvu, moći, popularnosti, uspjehu, a zanemaruje čovjeka. Prema dr. Waldingeru, trebamo se okrenuti malim, a pravim stvarima. Stoga je podijelio nekoliko savjeta koji bi te mogli dovesti do sretnijeg života.

 

Njeguj odnose

Povezanost s drugima ključna je za sretan život. Potvrdila je to velika harvardska studija koja je godinama pratila skupinu ljudi da bi ustanovila što sve čini sreću. Ukratko, kvalitetni odnosi čine nas sretnima. Prema studiji, najsretniji ljudi su bili oni s najbližim, recipročnim odnosima – onima u kojima ljubav ide iz oba smjera. Drugim riječima? Mali krug velikih ljudi - kako je pjevao Massimo - zaista je važan. Nije važno imati puno poznanika nego nekoliko dragih ljudi na koje znaš da možeš računati i koji te poznaju. Zato već danas nazovi dragu osobu, pitaj ju kako je, idi na kavu koju dugo odgađaš i uvijek nastoji naći vremena za bliske ljude. Da bi bila sretna, važno je procijeniti koji su odnosi pravi, a koji površni.

 

Budi ljubazna

Čini se da je užurbani način života istisnuo dobrotu i solidarnost kao temeljne vrijednosti. Često se dogodi da ni ne obratimo pažnju što se događa oko nas i da zaboravimo koliko je ljubaznost na cijeni. No mala dobra djela nekome će uljepšati dan – bilo da se radi o pomoći susjedu ili volontiranju. Da bi bila sretna, važno je biti otvoren i imati dobro srce. Sebičnost dugoročno ne nosi sreću.

 

Otkrij svoje granice

Biti ljubazan ne znači otići u drugu krajnost i činiti sve što bi drugi željeli. To ne znači da trebaš na sve pristajati i uvijek biti na usluzi onima kojima zapravo nije stalo. Upravo suprotno – važno je procijeniti koji su odnosi vrijedni, a koji toksični te postaviti granice. Trebala bi postaviti granice prihvatljivog ponašanja. U redu je reći 'ne' i asertivno komucirati. Zauzeti se za sebe i pristojno zahvaliti, a po potrebi i odbiti nekoga. Tako čuvaš unutarnji mir i štediš vrijeme za stvari i ljude do kojih ti je stalo.

 

Stvar je percepcije

Sreća je i stvar percepcije. Uhvati li te pljusak, to bi mogla promatrati kao najgoru stvar danas, no mogla bi to vidjeti i kao blagoslov (''Dobro će doći biljkama''), ali i kao lekciju (''Sljedeći ću put uzeti kišobran!'). Pozitivan stav oko životnih uspona i padova čini te otvorenijom svijetu. Slobodno se pohvali kad nešto dobro učiniš, ali znaj da nije loše ni pogriješiti. Da neće uvijek biti savršeno. Poželjno je i tražiti dobro u sitnicama.

 

Zastani i prisjeti se sjajnih stvari ove godine. Što si iz njih naučila? S druge strane, jesu li možda i iznenadne situacije pozitivno utjecale na tebe? Zahvalnost je također važna za sreću. Ne ustručavaj se poslati poruku zahvale, zapisivati misle i razmišljati o ciljevima koje želiš učiniti. Želiš biti sretnija – razmisli kako to zapravo možeš postići. Postavi si male ciljeve i zastani.

 

Živo zdravo

Da bi živjela sretnije, redovito zastani, posveti se sebi i bliskim ljudima, odlazi u prirodi i tehnikama meditacije ili disanja razbistri um. To bi ti moglo pomoći u stresnim trenucima. I zdrav je život element sreće. Izbjegavaj masnu i slatku hranu jer ona dugoročno može negativno utjecati na tvoju formu ili psihu. Radije biraj namirnice s visokim udjelom zdravih masnoća, proteina i drugih hranjivih tvari.

 

Uz uravnotežen jelovnik, osiguraj si dovoljno sna. Malotko može biti sretan s tri ili četiri sata sna noću, a ključno je i ostati tjelesno aktivan. Vedre zimske dane iskoristi za boravak u prirodi i druženje s dragim ljudima. Možda i sama znaš koliko se bolje osjećaš nakon odrađenog treninga. Stvori i usvoji pozitivne navike.

 

Uz to, sretniji su oni koji imaju hobi koji vole. Stoga se barem jedan dan u tjednu odmakni od ekrana i okreni stvarnom životu. Stvarima koje voliš. Uz puno smijeha!

(zena)