Koja
je najbolja muzika za slušanje dok radiš? Ne postoji jedan odgovor na to
pitanje, jer je za svakoga od nas drugačiji, tvrde naučnici sa Harvarda.
Taj uvid dolazi od Srini Pillay, dr. med., psihijatra sa Harvarda i istraživačice mozga. On nudi sjajne savjete, svima koji žele koristiti muziku kao pomoć pri fokusiranju na posao, produktivnost i ideje. U nastavku saznaj koji su to savjeti…
Odaberi poznate pjesme umjesto nepoznatih
“Kao
muzičar i neuro naučnik sa Harvarda, otkrio sam da su ‘poznata muzika’, odnosno
pjesme u kojima uživaš i koje najbolje poznaješ, najefikasnije za
maksimalizovanje koncentracije”, kaže dr. Pillay. Napominje da njegov vlastiti
muzički ukus prelazi mnoge žanrove od hip-hopa, klasike, folka, opere i country
muzike. Studija iz 2018. godine, pokazala je da što nam je muzičko djelo
poznatije, vjerojatnije je da ćemo u njemu pronaći zadovoljstvo. “Muzika
aktivira mnoga područja mozga odgovorna za kretanje, tako da je fokus ‘punog
tijela’. Budući da sam pjesmu već čuo, imam zadovoljstvo iščekivati što
slijedi”, tvrdi on.
Ipak
postoji jedna stvar na koju treba pripaziti – istraživanje kaže da se naše
zadovoljstvo kada čujemo poznatu pjesmu smanjuje s vremenom i ponavljanjem,
odnosno dosadi nam. Zbog toga dr. Pillay kaže da pomno pazi kada dosade pjesme,
kako bi se mogao prebaciti nešto drugo.
Koristi muziku za promjenu vlastitog
raspoloženja
Dr.
Pillay navodi neke specifične pjesme, koje koristi kao odgovor na bilo koje
emocije koje osjeća. Ključno je odabrati muzikukoja izražava ono što osjećaš –
a ne ono što se nadaš osjećati. Na primjer, ako se osjećaš jako tužno, “I’m
Walking on Sunshine” možda ipak nije najbolji izbor. Umjesto toga, pokušaj s
melankoličnom pjesmom koja će uhvatiti tvoje raspoloženje”, kaže naučnik.
“Drugi način na koji koristim muziku da promijenim svoje raspoloženje je kad se spremam stati na pozornicu kao govornik. Slušanje brze pjesme koja mi se sviđa samo minutu ili dvije, pomaže mi da brzo podignem nivo energije kako bih tu energiju mogao projicirati na publiku. Moji trenutni favoriti za ovo su “Crazy Little Thing Called Love” grupe Queen i “I Will Follow” grupe U2”, poručuje dr, Pillay.
Traži muziku bez riječi
“Jedno
je istraživanje pokazalo da, bez obzira voliš li je ili ne, muzika s tekstom
mnogo više ometa učenje od muzike bez teksta. To je svakako moje vlastito
iskustvo. U mom slučaju, efekat je vjerojatno pojačan jer se moj rad sastoji
samo od riječi. U svakom trenutku dok radim, obično ili čitam riječi ili pišem
riječi, ili se brzo prebacujem naprijed-nazad između to dvoje. A u mom mozgu,
čini mi se kao da se riječi koje pokušavam pročitati ili napisati sudaraju s
tekstom pjesme koju čujem, stvarajući zastoj tako da ništa ne može proći.
Pretpostavljam da ako radim nešto neverbalno, kao što je smišljanje matematičke
jednačine ili stvaranje ilustracije, to možda ne bi bio problem”, tvrdi on.
“Zanimljivo, kroz eksperimentisanje sam otkrio da ako su stihovi na jeziku koji ne razumijem, onda mogu postati pozadinski zvukovi koji me ne ometaju u radu. Dakle, kada radim, obično tražim muziku koja je ili instrumentalna ili na stranom jeziku koji ne poznajem”, poručuje naučnik.
Pokušaj uskladiti određenu muziku sa
određenim zadacima
“Nisam
pronašao mnogo znanstvenih dokaza koji bi podržali ovaj pristup, iako se čini
da postoje dokazi da te stalno slušanje iste pjesme može dovesti u tok posla i
spriječiti tvoj um da luta. U maloj varijaciji ovoga, naučio sam koristiti
muziku kao način da signaliziram svom mozgu o vrsti posla, na koji sam u tom
trenutku fokusiran – posebno ako radim na knjizi. Tokom dvije godine koliko sam
pisao svoju najnoviju knjigu “Career Self-Care: Find Your Happiness, Success,
and Fulfilment at Work”, takođe sam pisao ovu kolumnu i radio na drugim
projektima. Odvojio sam dijelove vremena za rad na knjizi, ali da bih to
vrijeme efikasno iskoristio, morao sam se moći brzo prebaciti u “način knjige”
iz svega što sam radio prije”, kaže dr. Pillay.
“Kako bih to učinio, promijenio sam svoje
okruženje. I dalje sam radio u istoj kancelariji na istom stolnom računalu, ali
sam promijenio rasvjetu, zapalila mirisnu svijeću i posebno uključila muziku iz
razdoblja baroka. Pazio sam da ne slušam baroknu muziku, bilo kada osim dok sam
radio na knjizi. Uspjelo je – promijenjeno okruženje i poznata elegancija
baroknih djela, pomogli su mi da mentalno nastavim tačno tamo gdje sam stao na
svom posljednjem pisanju knjige”, tvrdi dr. Pillay.
Koja
od ovih metoda će tebi odgovarati? Ljudi na različite načine reaguju na muziku,
pa je teško reći. Ali istraživanje pokazuje, da ti muzika zaista može pomoći da
se fokusiraš. Stoga bi možda vrijedilo pokušati slušati muziku dok radiš.
