Dolaskom hladnijih dana veliki broj
ljudi se suočava sa sezonskim afektivnim poremećajem (seasonal affective
disorder) odnosno tzv. zimskom depresijom. Stoga, dobro je znati da svoje
raspoloženje možete popraviti i hranom, a u narednim redovima doznajte i kojom.
Mnogi se ljudi tokom zime osjećaju
tužno, što je stanje koje ima svoj naziv. Smatra se da je sezonski afektivni
poremećaj (SAD) izazvan manjom izloženošću sunčevoj svjetlosti zbog kraćih,
zimskih dana. Upravo to može uzrokovati umor, depresiju, beznađe i socijalno
povlačenje.
Pored tipičnih tretmana koji
podrazumijevaju lijekove protiv depresije ili terapiju svjetlom, korisna može
biti i promjena ishrane.
Naime, pojedina hrana doista je u
stanju podići naše raspoloženje i učiniti nas sretnijima, a evo i koje vam
namirnice u tome mogu pomoći.
Pokušajte s
fermentiranom hranom
Kiseli kupus, kiseli krastavci, kefir
i jogurt pokreću dobre bakterije u vašim crijevima što može povisiti količinu
određenih hemikalija u mozgu koje mogu pomoći u ublažavanju depresije.
Uzimajte bobičasto voće
i zeljasto povrće
Ovo je uvijek dobar izbor, pun
antioksidansa i drugih hranjivih tvari naročito dobrih za mozak. British Journal
of Nutrition otkriva da je učestali unos bobičastog i drugog voća povezan s
većim psihičkim blagostanjem i manjom depresijom.
Tako je i sa povrćem poput kelja,
špinata, rukole i zelenog povrća, koje je odlično za očuvanje vašeg mentalnog
zdravlja i podržavanje kognitivnih funkcija.
Orašasti plodovi i
sjemenke kao grickalice
Već smo upoznati kako su orasi posebno
korisni za zdravlje mozga jer sadrže triptofan, aminokiselinu potrebnu za
proizvodnju hormona serotonina koji stabilizira raspoloženje. To je sasvim
dovoljan razlog da svakodnevne grickalice zamijenite s ovom namirnicom koja će
vas učiniti sretnijima.
Pojačajte kurkumu (i
ostale začine)
"Začini koji 'griju' zimi su
muškatni oraščić, cimet i đumbir", kaže nutricionistica Uma Naidoo.
Kurkumin, aktivni sastojak kurkume,
posebno je snažno protuupalno sredstvo koje štiti mozak, stoga je jasno zašto
biste tokom zimskih dana trebali pojačati njegovu upotrebu.
Pridržavajte se
mediteranske ishrane
Masline, maslinovo ulje, povrće, grah,
orašasti plodovi, sjemenke i riba, sve je to u skladu s mediteranskim stilom
ishrane.
"Većina ljudi zna da ono što jedu
može utjecati na njihovu težinu, zdravlje srce i rizik od dijabetesa, ali mnogi
ne shvaćaju koliko ishrana može utjecati na depresiju", kaže Bill Bradley
nutricionistički stručnjak i predsjednik MediterraneanLiving.com.
Istraživanja su pokazala da prelazak
na mediteransku ishranu umjesto one s visoko prerađenom hranom značajno
smanjuje rizik od depresije kod muškaraca i žena, pa čak i kod starijih osoba.
"Dijeta bogata ultra-prerađenom
hranom povećava rizik od depresije tako da kombinacija izbacivanja prerađene
hrane i povećanja nutritivno bogate hrane udvostručuje učinke mediteranske
prehrane na poboljšanje raspoloženja", kaže Bradley.
Izbjegavajte pretjerani
unos slatkiša i neuravnotežene obroke
Iako se uz novogodišnjie praznike vežu
slasni slatkiši, kolači i napici, oni mogu dodatno pogoršati loše raspoloženje.
Istraživanja pokazuju da visok unos šećera ima negativan učinak na psihičko
zdravlje te može pridonijeti i pogoršati simptome depresije općenito.
"Konzumiranje slatkiša može
izazvati pustoš u vašim razinama šećera u krvi i učiniti da se osjećate
turobnije", upozorava certificirana nutricionistica Bonnie Taub-Dix.
U međuvremenu, osobe koje pate od
SAD-a imaju sklonost češćem konzumiraju obroka u kasnim večernjim satima, u
odnosu na ostatak dana. Preskakanje obroka ili izuzetno stroge dijete, nisu
nešto što će nam pomoći da smo raspoloženiji.
"Jedite redovno. Tek kada
uravnotežite obroke, osjećati ćete pozitivne promjene u raspoloženju",
savjetuje Taub-Dix.
Unosite ugljikohidrate
- ali pažljivo
Kad nismo najbolje raspoloženi, obično
žudimo za "utješnom" hranom, koju su nam davali i dok smo bili djeca.
A ona je obično puna ugljikohidrata.
"Iako dosta ljudi ima negativan
stav prema ugljikohidratima, oni zapravo mogu pomoći da se osjećate dobro, pod
uvjetom da jedete pravu vrstu i količinu ugljikohidrata koji odgovaraju vašem
organizmu", kaže Taub-Dix.
Unosom ugljikohidrata, spominje ona,
osjećati ćete se poletnije, a oni imaju i snažan učinak na serotonin, tzv. hormon
sreće.
Preferirajte ugljikogidrate koji sporo
sagorijevaju, a to su hljeb od cjelovitih žitarica, krompir i tjestenina s
vlaknima i proteinima.
I za kraj, imajte na umu da ova
pravila, kao ni navedene namirnice, ne odgovaraju baš svim osobama. Hrana koja
bi trebala da nas čini "sretnima", kod nekoga može izazvati žgaravicu
ili glavobolju, te je najbitnije slušati svoj organizam i prvenstveno birati
ono što mu prija.
