Živite u trenutku.... Ili zašto nam je danas potrebno usvojiti mindfulness


sretan-život-hygge-ikigaije-nunchije-mindfulness
Iako ne predstavlja klasičan koncept za sretan život i ne možemo ga smjestiti “u isti koš” hyggeom, ikigaijem ili nunchijem, mindfulness je također pojam koji ljude potiče na razmišljanje i upozorava na važnost življenja u trenutku

Kako nije lako živjeti u trenutku, u sadašnjosti, svjedoči svaki suvremeni čovjek. Milijun je distrakcija koje nas odvlače od svega onoga što je uistinu važno u životu. Ciljevi i težnje za nekim ostvarenjima trebali bi predstavljati isključivo snažnu motivaciju za to kako biti bolja verzija sebe danas. Ne jučer, ne sutra, nego upravo danas! Sadašnji trenutak je najidealnije što imamo od vremena jer kroz njega imamo priliku ispraviti prošlost te utjecati na ljepšu i bolju budućnost. Psiholozi su uvidjeli tu neprestanu ljudsku borbu i pomoću pojma mindfulness podižu svjesnost o važnosti usredotočenosti na sadašnjost.

USREDOTOČENA SVJESNOST

“Mindfulness, odnosno usredotočena svjesnost, odnosi se na svjesno obraćanje pažnje na sadašnji trenutak i potpuno prihvaćanje onoga što se događa. To je namjerno usmjeravanje pažnje na misli, emocije i osjete u tijelu koji se događaju u sadašnjem trenutku te na prihvaćanje svega onoga što se događa u nama i oko nas, bez prosuđivanja”, objašnjava Maja Vidaković, mag. psihologije.

S obzirom na to da se mindfulness manifestira kroz skup tehnika u psihologiji kojima se pokušava prizvati pozitivno razmišljanje, pozitivne emocije i fokus na kvalitetniji život, svakako ga smatramo važnim za zdraviji život koji je u današnjici prožet raznim stresnim okidačima. Upravo o tome govori i sama riječ: mind (um) + fulness (punina), čime se jasno daje do znanja koliko je snažan u borbi protiv stresa i negativnosti. On je izvorno povezan s drevnim budističkim vježbama, a u moderno doba primjenjiv je u brojnim područjima života. Psihologinja Vidaković naglašava kako se najčešće “veže uz jogu, ali u posljednje se vrijeme sve više uvodi u škole, različite kompanije pa čak i zatvore jer se pokazalo da smanjuje nasilna ponašanja i povećava samopouzdanje.”

Uz brojne istočnjačke kulture koje zapadni svijet oduševljeno prihvaća kao nadu i spas prema mirnijem i ispunjenijem životu, mindfulness se često pogrešno izjednačava sa značajkama meditacije. U razgovoru s našom sugovornicom, otkrili smo i koja je jasna razlika između meditacije i mindfulnessa: “Meditacija se obično odnosi na formalnu praksu koja se najčešće odvija u sjedećem položaju, dok je mindfulness svjesno obraćanje pažnje koje svakako može uključivati i sjedeću meditaciju. Međutim, mindfulness je prisutnost u trenutku, a može se prakticirati u bilo kojem trenutku i nema određeno vrijeme trajanja, zbog čega se može primijeniti u bilo kojoj situaciji u danu.“

MINDFULNESS I KARIJERA

Danas je svakodnevica prožeta brojnim stresnim okidačima, bez obzira na to čime se u životu bavimo, što svakako zahtijeva dodatnu pozornost prema sebi samima. Općepoznata je činjenica da stres razorno utječe na ljudski organizam i kad smo mu izloženi u većoj mjeri, teško nam je kontrolirati vlastite osjećaje, um, ponašanje. Ipak, uz vježbe i skup tehnika koje nam nudi mindfulness, možemo utjecati na način na koji se osjećamo i mislimo o svojim stresnim iskustvima zauzimajući otvoren, suosjećajan i prihvaćajući stav. To potvrđuje i znanost. “Danas su naša osjetila bombardirana mnoštvom informacija istovremeno, a fokus je često raspršen, stoga nas mindfulness uči osvijestiti što se događa u nama i oko nas te kako se usmjeriti upravo na ono što trenutačno činimo, odnosno pomaže nam unaprijediti fokus. Također, uči nas smiriti vlastiti um i ne reagirati po automatizmu, odnosno omogućuje nam da vladamo svojim osjećajima umjesto da oni vladaju nama. Mindfulness u radnoj atmosferi svakako smanjuje stres, poboljšava kapacitete osobe za suočavanje sa stresom, smanjuje rizik od pojave simptoma sagorijevanja (burnouta), poboljšava radnu učinkovitost, suradnju i pridonosi ugodnijoj atmosferi”, dodaje psihologinja Vidaković.

Kognitivni terapeuti i psiholozi naglašavaju kako se mindfulness pogrešno gleda kao novi trend u zapadnim kulturama jer se time umanjuje njegova svrha i snaga. Ako samo na tren zastanemo i razmislimo, to je u potpunosti točno i to nam dokazuje današnje doba koje je prožeto kroničnim nedostatkom usredotočenosti i koncentracije. Uz brojne izazove, obveze kojima nema kraja, kronični nedostatak vremena i razne pritiske i okidače za rastresenost, u (poslovnom) svijetu je gotovo nemoguće stati na trenutak. Međutim, uz beneficije i tehnike koje nam mindfulness nudi, svatko od nas ima priliku barem pokušati s osobnim propitivanjem i promišljanjem o pozitivnom utjecaju mindfulnessa na multitasking, preopterećenost na poslu, na bolju koncentraciju i samokontrolu, pa čak i na bolje međuljudske odnose.

U Hrvatskoj djeluje Mindfulness centar, unutar privatne psihološke prakse KBT Opcija, koji nudi osmotjedne tečajeve mindfulnessa otvorene svima, a njihovi psiholozi i stručnjaci ističu da se “danas često govori o “mindfulness revoluciji” u poslovnom svijetu. Neke od najvećih svjetskih kompanija, uključujući i najeminentnije organizacije u svijetu (primjerice, Google, Apple, General Mills, Bank of England, Goldman Sachs, Barclays,…) rade koristeći mindfulness. Praksa mindfulnessa širi se poslovnim svijetom kao metoda povećanja psihičke i fizičke dobrobiti zaposlenika, kao i radne učinkovitosti u menadžerskom sektoru, a posebno u visokostresnim profesionalnim okruženjima i organizacijskom leadershipu.”

Brojna novija istraživanja o mindfulnessu dokazuju uspješnost u svim područjima života gdje se njegove tehnike primjenjuju. On nije primjenjiv isključivo na odrasle i njihovo žongliranje između svih obveza i životu te na stjecanje zdravije ravnoteže između poslovnog i privatnog svijeta. Djeca su također izložena raznim situacijama u kojima je poželjno koristiti mindfulness tehnike, pa psihologinja Vidaković naglašava da je “kod djece povezan i s povećanjem empatije, unaprjeđenjem odnosa djeteta s vršnjacima, boljim školskim uspjehom, smanjenjem predispitne anksioznosti i smanjenjem simptoma hiperaktivnosti.” U Mentalnom treningu koji nudi grupne radionice mindfulnessa za djecu, možete pronaći zanimljiv pristup toj tematici.

VJEŽBE ZA RJEŠAVANJE STRESA

U razgovoru s psihologinjom Vidaković, saznali smo da vježbe mindfulnessa uglavnom uključuju svjesno obraćanje pažnje na određeni objekt, kao što su disanje, tjelesne senzacije, glazba, slike, hrana i slično, a cilj je “uključiti” sva osjetila i obratiti pažnju na njih.

Naglasila je kako mindfulness možemo prakticirati bilo kad u svakodnevici te potpuno obratiti pažnju na zadatak koji trenutno obavljamo. “Primjerice, dok perete zube, možete obratiti pažnju na to kakav je okus paste na vašem jeziku, kakav je miris paste, kakav je osjećaj svježine u ustima, kakav je osjećaj kretanja četkice po zubima i desni, kakav to zvuk proizvodi i sve ostalo što možete zamijetiti.” Otkrila nam je i jednu od najjednostavnijih mindfulness vježbi koja je usmjerena na disanje.

“S vježbom će vam biti dovoljno uzeti dvije do tri minute u danu, zatvoriti oči i usmjeriti svoju pažnju samo na disanje. Kad god pažnja pobjegne, potrebno ju je ponovno vratiti na disanje, bez ljutnje i prosuđivanja.“
grazia.hr

JOURNAL DE LUXE... AUTENTIČAN. PROVOKATIVAN. PRIČA ZA SEBE