Iako ne
predstavlja klasičan koncept za sretan život i ne možemo ga smjestiti “u isti
koš” hyggeom, ikigaijem ili nunchijem, mindfulness je također pojam koji ljude
potiče na razmišljanje i upozorava na važnost življenja u trenutku
Kako nije lako
živjeti u trenutku, u sadašnjosti, svjedoči svaki suvremeni čovjek. Milijun je
distrakcija koje nas odvlače od svega onoga što je uistinu važno u životu.
Ciljevi i težnje za nekim ostvarenjima trebali bi predstavljati isključivo
snažnu motivaciju za to kako biti bolja verzija sebe danas. Ne jučer, ne sutra,
nego upravo danas! Sadašnji trenutak je najidealnije što imamo od vremena jer
kroz njega imamo priliku ispraviti prošlost te utjecati na ljepšu i bolju
budućnost. Psiholozi su uvidjeli tu neprestanu ljudsku borbu i pomoću pojma
mindfulness podižu svjesnost o važnosti usredotočenosti na sadašnjost.
USREDOTOČENA SVJESNOST
“Mindfulness,
odnosno usredotočena svjesnost, odnosi se na svjesno obraćanje pažnje na
sadašnji trenutak i potpuno prihvaćanje onoga što se događa. To je namjerno
usmjeravanje pažnje na misli, emocije i osjete u tijelu koji se događaju u
sadašnjem trenutku te na prihvaćanje svega onoga što se događa u nama i oko
nas, bez prosuđivanja”, objašnjava Maja Vidaković, mag. psihologije.
S obzirom na to da
se mindfulness manifestira kroz skup tehnika u psihologiji kojima se pokušava
prizvati pozitivno razmišljanje, pozitivne emocije i fokus na kvalitetniji
život, svakako ga smatramo važnim za zdraviji život koji je u današnjici prožet
raznim stresnim okidačima. Upravo o tome govori i sama riječ: mind (um) +
fulness (punina), čime se jasno daje do znanja koliko je snažan u borbi protiv
stresa i negativnosti. On je izvorno povezan s drevnim budističkim vježbama, a
u moderno doba primjenjiv je u brojnim područjima života. Psihologinja
Vidaković naglašava kako se najčešće “veže uz jogu, ali u posljednje se vrijeme
sve više uvodi u škole, različite kompanije pa čak i zatvore jer se pokazalo da
smanjuje nasilna ponašanja i povećava samopouzdanje.”
Uz brojne
istočnjačke kulture koje zapadni svijet oduševljeno prihvaća kao nadu i spas
prema mirnijem i ispunjenijem životu, mindfulness se često pogrešno izjednačava
sa značajkama meditacije. U razgovoru s našom sugovornicom, otkrili smo i koja je
jasna razlika između meditacije i mindfulnessa: “Meditacija se obično odnosi na
formalnu praksu koja se najčešće odvija u sjedećem položaju, dok je mindfulness
svjesno obraćanje pažnje koje svakako može uključivati i sjedeću meditaciju.
Međutim, mindfulness je prisutnost u trenutku, a može se prakticirati u bilo
kojem trenutku i nema određeno vrijeme trajanja, zbog čega se može primijeniti
u bilo kojoj situaciji u danu.“
MINDFULNESS I KARIJERA
Danas je
svakodnevica prožeta brojnim stresnim okidačima, bez obzira na to čime se u
životu bavimo, što svakako zahtijeva dodatnu pozornost prema sebi samima.
Općepoznata je činjenica da stres razorno utječe na ljudski organizam i kad smo
mu izloženi u većoj mjeri, teško nam je kontrolirati vlastite osjećaje, um, ponašanje.
Ipak, uz vježbe i skup tehnika koje nam nudi mindfulness, možemo utjecati na
način na koji se osjećamo i mislimo o svojim stresnim iskustvima zauzimajući
otvoren, suosjećajan i prihvaćajući stav. To potvrđuje i znanost. “Danas su
naša osjetila bombardirana mnoštvom informacija istovremeno, a fokus je često
raspršen, stoga nas mindfulness uči osvijestiti što se događa u nama i oko nas
te kako se usmjeriti upravo na ono što trenutačno činimo, odnosno pomaže nam
unaprijediti fokus. Također, uči nas smiriti vlastiti um i ne reagirati po
automatizmu, odnosno omogućuje nam da vladamo svojim osjećajima umjesto da oni
vladaju nama. Mindfulness u radnoj atmosferi svakako smanjuje stres, poboljšava
kapacitete osobe za suočavanje sa stresom, smanjuje rizik od pojave simptoma
sagorijevanja (burnouta), poboljšava radnu učinkovitost, suradnju i pridonosi
ugodnijoj atmosferi”, dodaje psihologinja Vidaković.
Kognitivni
terapeuti i psiholozi naglašavaju kako se mindfulness pogrešno gleda kao novi
trend u zapadnim kulturama jer se time umanjuje njegova svrha i snaga. Ako samo
na tren zastanemo i razmislimo, to je u potpunosti točno i to nam dokazuje
današnje doba koje je prožeto kroničnim nedostatkom usredotočenosti i
koncentracije. Uz brojne izazove, obveze kojima nema kraja, kronični nedostatak
vremena i razne pritiske i okidače za rastresenost, u (poslovnom) svijetu je
gotovo nemoguće stati na trenutak. Međutim, uz beneficije i tehnike koje nam
mindfulness nudi, svatko od nas ima priliku barem pokušati s osobnim propitivanjem
i promišljanjem o pozitivnom utjecaju mindfulnessa na multitasking,
preopterećenost na poslu, na bolju koncentraciju i samokontrolu, pa čak i na
bolje međuljudske odnose.
U Hrvatskoj
djeluje Mindfulness centar, unutar privatne psihološke prakse KBT Opcija, koji
nudi osmotjedne tečajeve mindfulnessa otvorene svima, a njihovi psiholozi i
stručnjaci ističu da se “danas često govori o “mindfulness revoluciji” u
poslovnom svijetu. Neke od najvećih svjetskih kompanija, uključujući i
najeminentnije organizacije u svijetu (primjerice, Google, Apple, General
Mills, Bank of England, Goldman Sachs, Barclays,…) rade koristeći mindfulness.
Praksa mindfulnessa širi se poslovnim svijetom kao metoda povećanja psihičke i
fizičke dobrobiti zaposlenika, kao i radne učinkovitosti u menadžerskom
sektoru, a posebno u visokostresnim profesionalnim okruženjima i
organizacijskom leadershipu.”
Brojna novija
istraživanja o mindfulnessu dokazuju uspješnost u svim područjima života gdje
se njegove tehnike primjenjuju. On nije primjenjiv isključivo na odrasle i
njihovo žongliranje između svih obveza i životu te na stjecanje zdravije
ravnoteže između poslovnog i privatnog svijeta. Djeca su također izložena
raznim situacijama u kojima je poželjno koristiti mindfulness tehnike, pa
psihologinja Vidaković naglašava da je “kod djece povezan i s povećanjem
empatije, unaprjeđenjem odnosa djeteta s vršnjacima, boljim školskim uspjehom,
smanjenjem predispitne anksioznosti i smanjenjem simptoma hiperaktivnosti.” U
Mentalnom treningu koji nudi grupne radionice mindfulnessa za djecu, možete
pronaći zanimljiv pristup toj tematici.
VJEŽBE ZA RJEŠAVANJE STRESA
U razgovoru s
psihologinjom Vidaković, saznali smo da vježbe mindfulnessa uglavnom uključuju
svjesno obraćanje pažnje na određeni objekt, kao što su disanje, tjelesne
senzacije, glazba, slike, hrana i slično, a cilj je “uključiti” sva osjetila i
obratiti pažnju na njih.
Naglasila je kako
mindfulness možemo prakticirati bilo kad u svakodnevici te potpuno obratiti
pažnju na zadatak koji trenutno obavljamo. “Primjerice, dok perete zube, možete
obratiti pažnju na to kakav je okus paste na vašem jeziku, kakav je miris
paste, kakav je osjećaj svježine u ustima, kakav je osjećaj kretanja četkice po
zubima i desni, kakav to zvuk proizvodi i sve ostalo što možete zamijetiti.”
Otkrila nam je i jednu od najjednostavnijih mindfulness vježbi koja je
usmjerena na disanje.
“S vježbom će vam biti dovoljno uzeti dvije do tri
minute u danu, zatvoriti oči i usmjeriti svoju pažnju samo na disanje. Kad god
pažnja pobjegne, potrebno ju je ponovno vratiti na disanje, bez ljutnje i
prosuđivanja.“
grazia.hr