Velike su šanse da
ste ponekad osjetili bolove tokom promjene vremena, bilo da je u pitanju
glavobolja, ili bolovi na nekoj staroj rani (na primjer od operacije ili loma).
Ako niste, onda sigurno poznajete nekoga ko se često žali na bolove prilikom
promjene ili nekoga čije se raspoloženje može značajno promjeniti.
Da li ste se ikada
zapitali zašto se ovo dešava? Kako to da promjena vremena može imati tako
snažan utjecaj na ljudsko tijelo? Pitanje koje je Hipokrat postavio još prije
2400 godina, a na koje još uvijek nemamo konkretan naučno potkrijepljen odgovr.
Ipak postoje neke teorije…
Zašto
osjećamo bolove tokom promjene vremena?
Nema nikakve
sumnje da vremenske prilike mogu utjecati na neke ljude, a čak je i jedno
cijelo naučno polje posvećeno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali
raznovrsna skupina atmosferskih naučnika koji proučavaju kako – i zašto –
vrijeme utječe na životinje, biljke i ljude.
Ideja da neki
ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese često spadaju u
kategoriju ‘narodnih priča’, ali istraživanja, iako ograničena, su pokazala da
su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najviše utječu
često nazivamo meteoropatima (od grčkih riječi Meteora, nebeske pojave; i
Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizičko stanje ili simptom koji je
povezan sa vremenskim uslovima, kao što su vlaga, temperatura i pritisak.
U naučnoj
zajednici još uvijek ne postoji konačano objašnjenje ovog fenomena, ali, prema
rječima dr. Robert Newlin Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na
Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na hronične bolesnike,
postoji nekoliko teorija.
Jedna od vodećih
se fokusira na promjene atmosferskog pritiska koji se može najbolje opisati kao
‘težina atmosfere koja nas okružuje’. Visok atmosferski pritisak gura tkiva
prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se šire. Ali, atmosferski pritisak
često padne prije nego nastupe loši vremenski uslovi. Tada niži pritisak manjom
snagom gura tkiva, što im dozvoljava de se prošire – a proširena tkiva onda
stvaraju pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo
primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Jamison.
“Osim toga, kada
ljudi imaju hronične bolove ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog ozljede,
upale ili ožiljka.” Živci su preosjetljivi, a pošto se tijelo može
[mikroskopski] proširiti ili smanjiti na temelju vanjske promjene pritiska –
preosjetljivi živci će odmah registrovati promjenu, uglavnom u obliku boli.
Jamison kaže da
niko ne zna kako tačno vrijeme utječe na tijelo, ali da je za sad
najpopularnija teorija ta da ljudi s artritisom ili drugim vrstama hronične
boli imaju pretjerano osjetljive živce koji detektuju promjenu pritiska koju
atmosfera vrši na naše tijelo, a koju većina ljudi nikada i ne primjeti. Osim
toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i
ligamenata.
Ipak, veza između
bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja
došla do različitih zaključaka. Pored toga što su rezultati poprilično nejasni,
tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno
nikakav utjecaj na njih.
Međutim, sa
sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na
primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo
može izazvati niz daljih posljedica.
Različiti
vremenski uslovi izazivaju različite posljedice
Naučne studije su
pokazale da različiti vremenski uslovi mogu imati poprilično različite utjecaje
na ljudsko tijelo, a ove razlike najviše osjete meteoropati.
Nevrijeme
popraćeno grmljavinom: Prema studiji Sveučilišta u
Cincinnatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za
31% i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28% (dovoljno je da grom
udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).
Istraživači su
zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske
nepogode. Tačan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da
elektromagnetni valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također
povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu
donijeti migrene.
Smog:
Istraživači sa John Hopkins Universityja su povezali izloženost sitnim
česticama tvari u zraku – drugim riječima, smogom – s povećanim rizikom od
kardiovaskularnih i respiratornih problema. “Smog utječe na kardiovaskularni
sistem na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kad udišete čestice,
smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce.
Zagađen zrak
također može povećati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja
vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje
čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog
sistema”, dodaje Sinatra.
Magla:
Za razliku od smoga, magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima.
Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada
je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se
isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u zraku padaju
na tlo.
“Vaš nos, usta,
grlo i gornji dišni putevai su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr.
Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. “Ali male čestice još
uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati
štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i
korisna.”
Oluje:
Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema
istraživanju naučnika iz Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu povećati rizik
simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno kod onih koji su skloni
sezonskim poremećajima.
Sasvim druga
studija provedena od strane istraživača sveučilišta Louisville i objavljena u
kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak
sa povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se
odnose na nasilna djela.
Hladnoća:
Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima
tokom hladnog vremena, a ovaj simptom su potvrdili i španjolski naučnici u
nedavnom istraživanju. Oni su otkrili da su šanse za povećanje bolova veće za
16% na niskim temperaturama.
Jedna teorija
povezuje pad pritiska zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme sa
povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire. “Iako su
podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno žale više tokom vlažnog i hladnog
vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor
Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Vježbanje u zatvorenoj teretani
ili plivanje u toplom bazenu može pomoći da se bol ublaži.”
Kako
da ublažite bol uzrokovanu promjenom vremena?
Prije svega, važno
je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se
vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama.
To znanje – znanje šta se tačno događa – može biti donekle ohrabrujuće
za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, već samo
čekati da promjena prođe.
Naučnici ipak
poručuju da je moguće da se simptomi donekle ublaže. Tokom vremenskih promjena,
neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također
mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.
Toplota:
Toplota je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu
vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili
zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete može pomoći da se bolovi
ublaže (istraživanje: National Institutes of Health). Također, pokušajte
spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplota će vam
opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol.
Kretanje:
Prije nego izađete van tokom hladnog vremena, zagrijte zglobove nekim
jednostavnom vježbama.
Pokušajte
poboljšati raspoloženje: Ljudi s hroničnim bolovima
često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Naučnici tvrde da u mnogim
slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje. Poboljšavanje raspoloženja je
važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se
tokom promjena bavite nečim što će vam odvratiti pažnju, nekom strašću koja će
vas u potpunosti zaokupirati.
pixelizam.com